I u Sarajevu potvrđena tri slučaja iz jednog vrtića. Djeca nisu vakcinisana
U nekoliko regija Bosne i Hercegovine je proglašena epidemija morbila (krzamak) a hara i veliki kašalj, Situacija nije bolja ni u drugim zemljama regiona. Kako se ovo dogodilo i šta se može učiniti da se smanji rizik od infekcije?
Epidemija morbila proglašena je u Tuzli i Živinicama, zbog čega je trinaestero mlađe djece hospitalizirano s težim zdravstvenim problemima, kao posljedica necijepljenja djece protiv ove zarazne bolesti.
– Imamo hospitalizirano 13 pacijenata, riječ je o nevakcinisanoj djeci s teškim kliničkim slikama – rekla je za medije pročelnica Klinike za dječje bolesti dr. Lejla Osmančević.
U Sarajevu su potvrđena su tri slučaja oboljelih od morbila. Iz JU Dom zdravlja KS potvrdili su da je riječ o troje djece iz jednog vrtića u opštini Novi grad Sarajevo. Riječ je o nevakcinisanoj djeci.
Kako podsjeća Jelena Kalinić iz Društva za promociju Prirodnih nauka “Nauka i svijet” vakcinalni obuhvati MMR (MRP) vakcinom koja štiti od morbila, rubeole i zaušnjaka iz godine u godinu sve manji.
Prema posljednjim objavljenim podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, iz 2022. vakcinalni obuhvati protiv morbila su iznosili (sramotnih) tek malo iznad 50%. Podsjetimo, kako bi se formirao zaštitni kolektivni imunitet, potrebno je da oko 95% pioulacije bude vakcinisano.
Ovo znači da možemo očekivati i izbijanja zaušaka i rubeole uskoro.
Jer ista vakcina štiti i od ovih bolesti.
Simptomi morbila
Početni simptomi se javljaju 9-14 dana nakon infekcije i uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, konjuktivitis, i sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta (Koplikove mrlje). Nekoliko dana kasnije javlja se osip (morbiliformni), počevši od lica i vrata postepeno šireći se po ostatku tijela. Period oporavka traje 2-3 sedmice. Osip nije isti kao kod pljuskavica (varičela). Često u medijima stavljaju pogrešnu sliku – simptome varičela umjesto morbila.
Uobičajene komplikacije morbila su proliv i infekcija uha. U teže komplikacije spada upala mozga, pluća i smrt, i ove komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i kod starijih od 20 godina.
Zašto se događa epidemija morbila?
Ko su krivci? Propagandisti koji utjeruju strah od vakcina nesretnim roditeljima šireći dezinformacije o sigurnosti, sastavu i efikasnosti vakcina. Roditelji koji zanemaruju riječi stručnjaka i prenebregavaju vakcinaciju. Ljekari koji se boje vakcinisati djecu, pa ih šalju kući kada šmrču (šmrcavica i slinjenja bez akutne infekcije nisu kontraindikacija za vakcine). Institucije koje ne jačaju kapacitete – ne osposobljavaju nove pedijatre, ne provode preglede kartona djece. Dakle nije sav teret ovoga na roditeljima. Sve ovo umanjuje efikasnost i obezvrjeđuje rad ljekara koji se trude na vrijeme vakcinisati svoje male pacijente i zaštititi ih.
Roditelji imaju pogrešne informacije, opasne dezinformacije, da djeca morbile lako prebole, da je to bezopasna bolest i da je bolje da prebole kako bi stekla imunitet.
Imunitet od ove vakcine je jak, MMR vakcina je sigurna, a rizici prebolijevanja su daleko veći nego rizici nuspojava.
Često se događa da roditelji miješaju morbile i varičele. No čak ni varičele nisu bezopasna bolest.
Epidemija morbila: šta učiniti?
- Ako ste se premišljali i vaše dijete nije primilo niti jednu dozu MMR vakcine ili je primilo samo jednu, a drugu nije – odmah idite svom pedijatra u Dom zdravlja i odradite vakcinaciju. Morbili nisu bezopasna bolest – oni mogu imati strašne komplikacije, dovesti do hospitalizacije vašeg djeteta i potencijalno smrti. Smrtnost iznosi 2 na 1000 oboljelih, što nikako nije malo.
- Ukoliko niste sigurni da li ste vi zaštićeni jer se ne sjećate da li ste primili tu vakcinu i nemate knjižicu, imamo jednu dobru i jednu lošu vijest: vakcinu možete primiti i u odrasloj dobi, ali ne u BiH. Morali biste otići u Hrvatsku, možda i u Srbiju, U BiH je ova vakcina namijenjena samo za pedijatrijsku upotrebu.
- Institucije moraju pojačati vakcinalne obuhvate, dovesti mlade pedijatre, davati subvencije i stipendije za specijalizaciju pedijatrije i do tada, osposobiti porodične ljekare da vakcinišu i djecu. Potrebno je intenzivirati vakcinaciju i prolaziti kroz zdravstvene kartone djece te pozivati roditelje na vakcinaciju.
Čin odgovornog roditeljstva
Za N1 govorila je članica BHAAS (Bh. – američke Akademije za umjetnost i nauku) Aida Ramić Čatak.
Ona je napomenula da je imunizacija i vakcinacija čin odgovornog roditeljstva.
– Prema zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti je i naredio o provođenju obavezne imunizacije. U stvari, o vakcini koja pripada programu redovite imunizacije, djeca treba da prime ovu MMR vakcinu koja štiti od morbila, rubeola i pertusisa u periodu od navršene jedne godine, dakle 12 mjeseci. A druga se prima pred polazak u školu. Naravno, dešava se da u određenim situacijama roditelji iz određenih razloga odlažu prijem te vakcine, ali se u zdravstvenom sistemu omogućuje da djeca mogu i nakon godinu dana da prime vakcinu protiv morbila – kazala je.
Jedini efikasan način zaštite
Za one koji odgađaju ili za one koji iz nekih razloga nemaju dovoljno povjerenja. Zašto je važno da se djeca vakcinišu?
– Kao i kod svakog oblika vakcinacije, osobito ovdje kod morbila. Dakle, radi se o jednoj specifičnoj situaciji, virusna oboljenja nemaju adekvatnu terapiju. Dakle, radi se posebno o vrsti kod morbila, jedne virusne infekcije koja se vrlo lako prenosi i širi među djecom. Podaci kažu da jedna inficirana osoba može između 15-20 osoba da zarazi u okolini, da da virus oko 2 sata u spoljašnjoj sredini između prenosnika oboljenja, da uzrokuje dosta ozbiljnu kliničku sliku i kada se bolest desi, a dijete nije vakcinisano, mi nemamo puno izbora. Možemo samo da djelujemo simptomatski, odnosno da liječimo simptome, ali prave terapije nema. Zato apeliramo da ako imamo na raspolaganju kroz program redovite imunizacije, nešto što se zove tehnologija, nešto što se zove tehnološki napredak i pobjeda medicine nad zaraznim bolestima, ako roditeljima pružamo besplatne, dostupne, učinkovite i sigurne vakcine, mislim da je čin odgovornog roditeljstva da donose odluku da se djeca vakcinišu, jer je to jedini efikasan način zaštite od zaraznih bolesti – zaključila je Ramić Čatak.
Različiti izvori informacija utiču na roditelje prilikom odluke o vakcinaciji djece. Ramić Čatak je apelirala na roditelje da se o vakcinaciji i kvalitetu vakcina informišu kod relevantnih stručnjaka.
Apelirala je da se roditelji vrate zdravstvenim radnicima kao izvoru informacija. Kao jedan od otežavajućih faktora prilikom imunizacije Ramić Čatak je navela nedostatak zdravstvenih radnika, naročito pedijatara.
– Ja ne znam kako će zdravstveni sistem izdržati ako se ovaj trend nastavi, mora se planski proizvoditi kadar – zaključila je.
