Kod nekih roditelja preovladava mišljenje da mliječni zubi nisu važni jer će „ionako ispasti i zamijeniti će ih novi, stalni zubi“.
Takvo mišljenje nije opravdano jer su mliječni zubi važni u rastu, razvoju i funkcionisanju dječijeg organizma zbog njihove uloge u ishrani, razvoju govora, razvoju vilice i psihološkom razvoju. Jedna od uloga mliječnih zuba je da „čuvaju“ mjesto budućim stalnim zubima čime utiču na njihov pravilan razvoj.
ZNAČAJ MLIJEČNIH ZUBA
Mliječni zubi su veoma značajni. Oni podstiču normalan rast i razvoj vilice, omogućavaju žvakanje, učestvuju u razvoju govora, čuvaju mjesto za svoje zamjenike i učestvuju u estetskom izgledu lica. Zdravi mliječni zubi omogućavaju stalnim zubima da niknu u zdravoj sredini. Stanje mliječne denticije u velikoj meri se odražava na stanje stalne denticije.
BROJ ZUBA MLIJEČNE DENTICIJE
Potpunu mliječnu denticiju čini 20 zuba, deset u gornjoj i deset u donjoj vilici, odnosno po pet u svakom kvadrantu.
Hronologija nicanja mliječnih zuba
Mliječna denticija se formira od 6. mjeseca do druge i po godine života, tj. od nicanja prvih mliječnih zuba do formiranja punih nizova mliječne denticije, te traje do nicanja prvog stalnog zuba (oko šeste godine). Šest mjeseci života je samo prosječno vrijeme početka nicanja mliječnih zuba, ali ne i pravilo, jer su varijacije moguće i velike.
| Zubi | Vrijeme nicanja |
| Prvi sjekutići (1) | Između 6-8 mjeseca |
| Drugi sjekutići (2) | Između 8-10 mjeseca |
| Očnjaci (3) | Između 16-20 mjeseca |
| Prvi molari (4) | Između 12-16 mjeseca |
| Drugi molari (5) | Između 20-30 mjeseca |
Tabela. Vrijeme nicanja mliječnih zub
KARIJES U MLIJEČNOJ DENTICIJI
Karijes nastaje zbog naslaga na zubima u čijem sastavu su bakterije. Naslage se nakupljaju zbog neadekvatnog pranja zuba. Bakterije ne napadaju zub direktno, već pretvaraju šećer iz hrane u kiselinu, koja nagriza zubnu gleđ. Karijes mliječne denticije napreduje brže nego u stalnoj denticiji zbog više faktora, a prvenstveno je riječ o sljedećim razlozima:
– morfološke karakteristike; debljina gleđi mliječnih zuba je upola tanja nego kod stalnih zuba;
– anatomsko-histološke karakteristike; široki dentinski kanalići mliječnih zuba;
– manja širina gleđnih prizmi zbog čega se omogućava brže interprizmatsko širenje karijesa;
– manja sposobnost stvaranja tercijernog dentina
– stepen mineralizacije mliječnih zuba slabiji je nego kod stalnih- više Recijusovih linija kod mliječnih zuba.
Komplikacije karijesa su: bol, otok, infekcija, zadah iz usta.
Neka zubobolja ne bude razlog za prvu posjetu djeteta stomatologu!
Treba da znamo da je peta godina za prvi pregled kod stomatologa period kada je kasno, a to je najčešća dob kada roditelji na našim prostorima vode djecu stomatologu.
KARIJES SE MOŽE SPRIJEČITI
Savremene metode preventivne terapije karijesa omogućavaju terapijski zahvat prije nastanka kavitacije i na taj način učinkovitu prevenciju bolesti i iskorištavanje svih savremenih preventivnih zahvata. Tim je metodama omogućena ciljana individualna prevencija karijesa.
Bolest se može spriječiti:
– obukom o pravilnoj oralnoj higijeni i kontrolom plaka;
– savjetovanjem o oralnom zdravlju i ishrani;
– testovima salivacije i bakteriološkim testovima;
– kliničkim intervencijama koje za cilj imaju zaustavljanje i preusmjeravanje karijesnog procesa.
Pravilna oralna higijena podrazumjeva korišćenje adekvatnog pribora za održavanje oralne higijene i pravilne tehnike pranja zuba. Najčešća metoda pranja zuba koja se preporučuje u dječijem uzrastu je klizna metoda četkanja zuba (Gotlieb- Orban- Kurer-ova tehnika) po principu kako kiša pada (za gornje zube) i kako trava raste (za donje zube). Za pravilno izvođenje oralne higijene neophodna je i učestalost (poslije svakog obroka i prije spavanja), dužina (ne kraće od 3 minuta) i redovnost. Isto tako, postoje kliničke intervencije- interceptivni karijesni postupci, a to su:
– zalivanje fisura,
– remineralizacija početnih karijesnih lezija (fluoridi),
– upotreba sredstava za prevenciju karijesa (ksilitol).
(Kidsinfo.ba)
