Nermina Smajić-Duradbegović naša je osma sagovornica u okviru serijala „Dijete svijeta“. Naime, Nermina je porijeklom iz Bosne i Hercegovine (BiH), jedno vrijeme je živjela u Italiji, te u Njemačkoj, a sada sa suprugom Erminom, kćerkom Ilmom i sinom Amarom živi austrijskom gradu Grazu. Za naš portal govori o odgoju djece daleko od zemlje u kojoj je rođena.
Kidsinfo: Kada je riječ o životu u Austriji, na šta Vam se bilo najteže navići?
Nermina: Obzirom na to da sam odrasla u Italiji, mnogo stvari se razlikuje; od običaja, preko karaktera ljudi, pa do zakona. No, najviše poteškoće sam imala s jezikom. Bez obzira na to što sam devet godina provela u Njemačkoj, Austrijanci imaju skroz drugačiji akcenat. No, sve se to riješi uz dobru volju i upornost.
Kidsinfo: Koje su to porodične vrijednosti kojima Austrijanci posebno pridaju značaj? Postoje li neke tradicije koje su im posebno bitne?
Nermina: Nisam dugo u Austriji, ali sam vidjela da poseban značaj pridaju praznicima poput Božića i Uskrsa. O ostalim vrijednostima se ne bih usudila govoriti jer nisam imala dovoljno vremena da ih upoznam.
Kidsinfo: Kada govorimo o kontekstu majčinstva i porodičnog života, u čemu su Austrijanci i ljudi iz BiH najsličniji?
Nermina: Austrijanci se, kao i ljudi iz BiH, kada imaju djecu sroz okrenu njima, sve ostalo postaje manje važno. I njima, kao i nama, je bitno da djecu lijepo vaspitaju, da ih nauče životnim vrijednostima, te ljubavi prema prirodi kroz razne aktivnosti kao što je, naprimjer, planinarenje. Uče ih da budu samostalni od malih nogu.
Kidsinfo: Imate dvoje djece. Šta je ono što, kada je riječ o njihovom odgoju, primjenjujete iz kulture i okruženja u kojem živite, a šta ste zadržali iz svoje kulture?
Nermina: Muž i ja smo odrasli u jako lijepim porodicama, a ljubav i poštovanje su temelji našeg odgoja. Ilmu smo, prije svega, učili poštovanju prema starijim osobama i ljubavi prema drugima. Također nam je bitno da odrastu u lijepe, pametne i kulturne osobe, da pružaju pomoć ukoliko to mogu, da nauče da dijele s ostalom djecom i da njih dvoje steknu najbolji mogući odnos koji može da postoji između brata i sestre. Bitno mi je da naša djeca poštuju bosansku tradiciju, općenito mislim na praznike poput Bajrama. S druge strane, Austrijanci uče djecu da misle na sebe i svoju budućnost, te ih od malih nogu uče samostalnosti, a to je nešto što ću sigurno primjeniti i kod svoje djece.
Nažalost, korona virus je spriječio da mi muž bude podrška tokom porođaja. Osjećala sam se usamljeno i ne bih to nikome poželjela jer sam mišljenja da partner treba da bude podrška i dio ove divne priče od početka do kraj
Kidsinfo: Mnogi smatraju da vrijednosti koje su dio našeg vaspitanja zavise od okruženja u kojem odrastamo, no može li se govoriti o njihovoj univerzalnosti?
Nermina: Život ne mora zavisiti od okruženja u kojem živimo, mada može. Smatram da moja porodica može da bude univerzalna bez obzira na način života kojim ljudi ovdje žive. Moja porodica će prihvatati neke životne navike, ali ćemo nastojati da zadržimo svoje, one koje volimo i koje su nam jako bitne.
Kidsinfo: Koje su to vrijednosti za koje već sada znate da ćete nastojati prenijeti na kćerku i sina?
Nermina: Na prvom mjestu je odgoj jer mislim da je to nešto najbitnije, kao i poštovanje. Bitno nam je da ne razlikuju ljude po materijalnom, rasnom i nacionalnom opredjeljenju. Jer su, bez obzira na sve to, bitni čovjekova duša, karakter i ljudskost.
Kidsinfo: Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo da karakteriše svako dijete svijeta?
Nermina: Svako dijete treba da zadrži svoje korijene. No, ljubav prema domovini i tradiciji ne treba da ga spriječava kada je riječ o odrastanju u drugoj državi. Dijete treba da bude svjesno da ga to samo čini bogatijim, te da mu daje mogućnost da uzme najbolje od obje strane.
Kidsinfo: Učite li djecu da govore dva jezika i zbog čega Vam je to posebno bitno?
Nermina: Smatram da se, ako djeca imaju tu prednost da odrastaju okruženi s dva ili više jezika, ta mogućnost treba iskoristiti. I ja sam odrasla okružena s dva jezika i želim da i moja djeca razumiju i pričaju maternji jezik, ali i da uče njemački, što kod Ilme, do sada, nije predstavljalo nikakav problem. Jedino žalim što je nisam učila dodatno i italijanski jer djeca mogu da pamte i razlikuju jezike bolje nego što smo zamislili, ali za to još uvijek nije kasno.
Kidsinfo: Šta je ono što kćerki, jer je sin još mali, obavezno pokažete kada dođete u BiH?
Nermina: Trudimo se da često putujemo u Bosnu, da održavamo rodbinske veze i da obilazimo dede i nane, a i ostalu rodbinu. Ilmi pokušavamo pružiti mali komadić djetinjstva koje smo muž i ja imalu u Bosni, a kroz razne izlete u prirodi, igranje s djecom na selu i druge aktivnosti za koje u Austriji nemamo vremena. No, sve i da imamo, to ne bi imalo istu čar kao u Bosni.
Kidsinfo: U septembru ste rodili sina. Koliko je ovaj porođaj bio drugačiji u odnosu na prvi i koliko ga je pandemija korona virusa učinila drugačijim?
Nermina: Kada sam očekivala prvo dijete, zanemarila sam sve što su mi govorili o bolovima, trudovima i raznim situacijama koje mogu da ometaju porođaj, te sam kao sretna i nestrpljiva žena krenula u bolnicu nakon što sam prešla termin sedam dana, a kako bih dobila indukciju. Sam porođaj je bio brz, ali priprema je bila bolna i trajala je čitavih sedam sati nakon kojih sam dobila epiduralnu koja mi je olakšala i bolove i porođaj. S drugom bebom sam imala sličnu situaciju, ali ovaj put bez epiduralne i s dobrom psihološkom pripremom koja je pozitivno uticala na čitavu situaciju. Nažalost, korona virus je spriječio da mi muž bude podrška. Osjećala sam se usamljeno i ne bih to nikome poželjela jer sam mišljenja da partner treba da bude podrška i dio ove divne priče od početka do kraja.
Kidsinfo: Na koji način vodite brigu o svom tijelu, posebno nakon porođaja?
Nermina: Nakon samog porođaja mi je bilo bitno da odmorim, ležim i da dozvolim svom tijelu da se oporavi od trudnoće i porođaja, a kako bih izbjegla posljedice do kojih dolazi tek nakon nekog vremena. Sada se trudim da jedem zdravije i da često šetam s djecom. U svakodnevnu rutinu uvela sam i poseban tretman za kosu, te koristim razne maske i vitamine kako bih poboljšala rast kose i spriječila opadanje.
Kidsinfo: Često možemo pročitati o ljubomori koja se kod starije djece javi kada stigne novi član porodice. Na koji način ste Vi kćerku pripremali na dolazak bebe?
Nermina: Ilmu smo, prije nego što sam ostala trudna, ispitivali o bebama i o mogućnosti da dobije brata ili sestru, a kako bismo vidjeli njenu reakciju koja je svaki put bila pozitivna. Kada je došao trenutak da joj kažemo za novog člana porodice, ona je bila van sebe. Razgovorom smo je pripremili na dolazak brata, te joj na sve moguće načine objasnili da će ona biti jednako važna i da ćemo je voljeti kao i do sada.
Kidsinfo: U čemu Vas je majčinstvo najviše promijenilo?
Nermina: Kako sam postala mama promijenila sam skroz svoj pogled na život. Vrijednosti koje su mi nekada bile na prvom mjestu, sada su u drugom planu. Postala sam osjećajnija prema djeci i počela sam shvatati šta su dječiji nestašluci. Dok nisam dobila svoju djecu, nestašluci su, većinom, za mene bili neshvatljivi, čak sam neke od njih smatrala neodgojenim. Sada vidim da nisam bila upravu jer isto to moja djeca rade i ne vidim u tome ništa loše kao što sam na to gledala prije nego sam postala mama. Postala sam i osjetljivija i organizovanija, jer kada imate porodicu s dvoje djece teško je izaći na kraj bez organizacije.
Austrijanci se, kao i ljudi iz BiH, kada imaju djecu sroz okrenu njima, sve ostalo postaje manje važno. I njima, kao i nama, je bitno da djecu lijepo vaspitaju, da ih nauče životnim vrijednostima, te ljubavi prema prirodi kroz razne aktivnosti kao što je, naprimjer, planinarenje. Uče ih da budu samostalni od malih nogu
Kidsinfo: Čije savjete o roditeljstvu najradije prihvatate?
Nermina: Savjete najčešće tražim i prihvatam od bliže rodbine, a to su moja i Erminova mama. Prihvatam i savjete dobrih prijatelja u koje sam sigurna jer vidim kako postupaju sa svojom djecom i uspjevaju u lijepom odgoju.
Kidsinfo: Koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi roditeljstva danas?
Nermina: Svi želimo da imamo sretno dijete, ali je u ovom vremenu to jako teško jer smo radi njihove sigurnosti primorani da im ograničavamo razne stvari koje oni ne razumiju. Uzet ću za primjer korištenje mobitela koji daju djeci mogućnost da se druže sa svijetom, ali postoji i negativna strana moderne tehnologije, poput aplikacija i internet stranica koje nisu primjerene njihovom uzrastu. Djeca nisu svjesna opasnosti virtuelnog svijeta, te smatraju da im korištenje mobitela i tableta branimo bez razloga. To je nešto sa čime se danas svaki roditelj mora susresti i boriti. S obzirom na to da današnji roditelji mnogo rade na odgoju djece, smatram da je izazovno odgojiti djecu na najbolji mogući način, a pri tom sačuvati živce i ostati priseban. Kada pogledam našu djecu i to kako smo do sada postupali s njima, mislim da smo odradili dobar posao. Nastavit ćemo i truditi se da radimo s njima kako bi odrasli u dobre i sposobne ljude.
(Milica Brčkalo Gajić, Kidsinfo.ba)
