Renata Krstanović, stručnjakinja XY Roditeljskog savjetnika: Faze dječijeg razvoja s posebnim aspektom na kognitivni razvoj

Odrastajući, djeca prolaze različite razvojne faze koje su značajni periodi koji oblikuju razvoj svake individue. Tokom svake od tih faza događaju se različite promjene; intenzivno se mijenjaju naše fizičke, intelektualne, jezične i emocionalne mogućnosti. Iako je većina tih procesa genetički predodređena, trebamo imati na umu i važnost uticaja okoline. Zbog toga je bitno pronaći pravi način na koji ćemo kvalitetnije odgovoriti na zahtjeve određene razvojne faze odnosno potrebe. Ipak, važno je prepoznati individualanost svakog djeteta i samim tim ne generalizirati ponašanje različite djece. Ono što je važno je razumijevanje faza neurološkog razvoja djeteta i kako svaka od faza utječe na rast i razvoj. Na taj način ćemo bolje i lakše usmjeravati dijete ka pozitivnim ponašanjima i ishodima.

Jedan od bitnih faktora (pored temperamenta, okolinskih i situacijskih faktora te karakteristika same razvojne faze) je kvaliteta našeg odnosa s djetetom. Svakodnevno, ne samo u razvojnim fazama, svojim ponašanjem utičemo na to kako se djeca osjećaju, kakvu sliku svijeta stvaraju, kako razvijaju perspektivu samima sebi ali i okolini, te kakve odnose zasnivaju s drugima.

Roditeljski odnos s djetetom predstavlja temelj svih budućih odnosa. U porodici započinje proces socijalizacije; dijete upoznaje druge ljude, uspostavlja prve kontakte, prihvata načine i razvija navike određenog ponašanja. Podržavanjem, pružanjem podrške i pozitivnih primjera te razumijevanjem, pomažemo djetetu u savladavanju ne samo razvojnih već i kasnijih, životnih izazova.

Kao što smo već rekli, poznavanje razvojnih faza može biti od velike pomoći kada su u pitanju izazovi roditeljstva. Ukratko ćemo ih opisati. Postoje četiri osnovne faze neurološkog razvoja djeteta. Svaka donosi specifičan napredak kod djeteta ali i posebne izazove.

U ovoj fazi dijete se upoznaje sa okolinom putem svojih čula. Kroz pokušaje i pogreške, iskustvom, uz pomoć dodira, sisanja, njuha, sluha i vida, ovladava svijetom oko sebe. Oko prve godine, dijete spoznaje stalnost predmeta, koncept da neki predmet nastavlja postojati čak i onda kad ga dijete ne vidi. U situaciji kada ugleda osobu koja je za njega nova beba se najčešće okrene prema nama da bi vidjela našu na osnovu koje će reagovati. To posmatranje i usklađivanje s roditeljskim reakcijama naziva se socijalno referenciranje. Bitno je da smo tada podržavajući jer tako potičemo povjerenje i samostalnost djeteta.Sa šest mjeseci (najčešće) dijete izgovara. Sada moramo biti svjesni da dijete prati naše reakcije i pogled. Stoga, kad upoznajemo dijete s novim riječima, izgovor naglašavajmo i pogledom.

Od druge do sedme godine dijete prolazi predoperacionalnu fazu. Tokom ove faze dolazi do značajnog razvoja govora i djetetove govorne vještine jačaju. Ono može razumjeti simboličko izražavanje, razvija se numeričko razumijevanje i dijete počinje shvaćati razliku između prošlosti i budućnosti. Djeca se u ovoj dobi dobro snalaze u konkretnim situacijama ali apstraktne pojmove još uvijek je teško shvataju i razmišljaju na doslovan način. S dvije godine, djeca su zapanjena idejom da drugi ne vide i ne doživljavaju svijet identično kao ona i teško mogu sagledati stvari iz perspektive drugih. Za ovu je dob karakterističan egocentrični pogled na svijet koji otežava dijeljenje i brigu o drugima. Iako veći broj roditelja vjeruje kako dvogodišnjaci mogu kontrolirati svoje emocije to ipak nije slučaj. Tako se u ovoj dobi najčešće javljaju tantrumi (izljevi bijesa) o kojima smo govorili prošli put. 

Od sedme do dvanaeste godine, dijete se nalazi u fazi konkretnih operacija.
Sedma godina bi trebala biti „godina razuma“. Dijete može razumjeti apstraktne koncepte, razumjeti slijed događaja i saosjećati s drugima. Djeca u ovoj fazi mogu učiti apstraktne matematičke koncepte, ali još uvijek nisu u stanju raščlaniti složene probleme koji zahtijevaju sustavno zaključivanje.

U ovoj fazi, dijete razvija veći kapacitet za apstraktne načine razmišljanja i može procesuirati zamišljene situacije i probleme. Općenito, do petnaeste godine, mladi ljudi dobro ovladaju ovim načinom razmišljanja. Mlada osoba razumije pitanja morala i etike a razumije i apstraktne ideje. Ova faza predstvalja najveći izazov. Mladi su nerijetko preosjetljivi i ćudljivi ( često to pripisujemo hormonima) što većinom možemo “zahvaliti” visokoj aktivnosti srednjeg mozga u ovoj fazi razvoja. Srednji je mozak odgovoran za pamćenje, emocije, spolnost. Racionalni dio mozga se razvija sve do sredine dvadesetih godina. Ovaj je dio mozga odgovoran za donošenje odluka, planiranje, kontrolu impulsa i izbjegavanje rizika. Da bi potakli razvoj vještine odlučivanja, ohrabrujmo ih tako što ćemo situaciju u kojoj su pogriješili iskoristiti kao mogućnost. Logičkim prolaženjem kroz situaciju (uz našu pomoć) oni mogu zaključiti kako treba odnosno ne treba postupiti.

Navedene razvojne faze djeteta su brze i intenzivne, a mi kao roditelji često ne znamo kako aktivno sudjelovati u razvoju. Kada su u pianau prve tri faze, imajmo na umu da djeca najbolje uče i razvijaju se kroz igru, koja najučinkovitije doprinosi pravilnom razvoju djeteta. Također, ovi zahtjevni procesi usklađivanja vlastitih doživljaja i potreba sa očekivanjima i ponašanjima okoline, podrazumijevaju i emocionalni razvoj. Potrebno nam je mnogo strpljenja i upornosti da bi odgovorili na sve izazove koje svaka od ovih faza stavlja pred nas.

Besplatno psihološko savjetovalište XY Roditeljskog savjetnika možete kontaktirati putem poruke na našoj stranici, putem e mail adrese ili našeg telefonskog broja. Tu smo da vam pružimo podršku, odgovorimo na pitanja i zajednički riješimo nedoumice. 

(XY roditeljski savjetnik, Kidsinfo.ba)