Period izolacije uzrokovan korona virusom je kod roditelja doveo do pojave dilema s kojima se, većina njih, nikada ranije nije suočila. Našli su se pred izazovom koji podrazumijeva gotovo cjelodnevni boravak u kući, objašnjavanje djeci zbog čega ne mogu vani, te usklađivanje poslovnih i roditeljskih obaveza. Sve to je dovelo do stanja u kojem je mnogim roditeljima potreban savjet ili samo nečije razumijevanje, a upravo to im pružaju stručnjaci iz XY Roditeljskog savjetnika.Dragi roditelji, u slučaju da vam zatreba savjet, podrška ili jednostavno neko da vas sasluša, možete se obratiti putem Vibera na broj 061 267 839, odnosno porukom na našu Facebook stranicu. Tim stručnjaka Roditeljskog savjetnika Asocijacije XY je tu za vas – napisali su oni na svom Facebook profilu.Ovaj post nas je motivisao da pitamo koji su to problemi s kojima im se roditelji u periodu izolacije najčešće javljaju. Za Kidsinfo.ba ovoj temi govori Renata Krstanović, geštalt psihoterapeutkinja i dipl. psihologinja koja u psihološkom savjetovalištu, prije svega, radi s mladima do 24 godine i s roditeljima.U ovom stresnom razdoblju, uz ona o zabrinutosti, osjećaju bespomoćnosti i anksioznosti općenito, na online platformi Asocijacije XY- XY Roditeljski savjetnik postavljaju se i pitanja o tome koliko toga reći djeci, kako pričati s njima, te da li pokazati svoje emocije ili ne. Također, vrlo je teško uskladiti rad od kuće, svakodnevne obaveze, brigu o starijim članovima porodice i online školu. To je upravo ono s čim roditelji imaju najviše problema – objašnjava Renata.Ona ističe da postoji razlika između pitanja s kojima se javljaju roditelji mlađe djece, u odnosu na one koji imaju stariju djecu.Roditelji mlađe djece su u nedoumici da li i na koji način razgovarati s djetetom o korona virusu i kakve mu odgovore dati. Zatim oko toga kako da smire dijete ako je zabrinuto za roditelje, baku ili djeda. I ono najvažnije, kako objasniti zašto ne mogu izaći vani i družiti se s vršnjacima. Iako mislimo da su mali da bi razumjeli situaciju, djeca osjećaju našu zabrinutost i uznemirenost. S druge strane roditelji tinejdžera smatraju da su oni dovoljno odrasli, te su u nedoumci kako se postaviti i razgovarati s tinejdžerom, odnosno da li uopšte razgovarati. Zatim ih muči dilema oko toga kako se nositi sa intenzivnom emocionalnom reakcijom tinejdžera, koja je specifična za to doba i bez toga da je izazove isključivo izolacija. U dilemi su i oko toga koliko vremena, uz školske obaveze, tinejdžeri trebaju provesti za računarom. Roditelji se ne snalaze oko toga kako postaviti granice i organizovati vrijeme – kaže Renata.No, roditelji nisu jedini koji im se javljaju.Tinejdžeri su, uz roditelje, ti koji najviše traže podršku, prvenstveno osobe koje već dolaze u naše savjetovalište. Najviše ispoljavaju anksioznost što je, naglašavam, normalna reakcija u ovoj situaciji neizvjesnosti i javlja se kod većine osoba. Uz strah od same zaraze, kako nas tako i nama bliskih osoba, tu je i činjenica da pandemija utiče na svaki aspekt našeg života. Nedavno je klijent nazvao žaleći se na pad motivacije i bezvoljnost navodeći da su okidač bile informacije na društvenim mrežama, uglavnom neprovjerene i znanstveno neutemeljene, o trajanju vanredne situacije – kaže ona.Renata nam na kraju razgovora otkriva univerzalne savjete koji članovima porodice mogu pomoći tokom perioda izolacije.Ono što je preporuka roditeljima, ali i svima nama, je da se, koliko je moguće, ne odstupa od svakodnevne rutine. Budimo realni kada su u pitanju naši vlastiti kapaciteti i ne ulazimo u uloge koje nam ne pripadaju (npr. uloga nastavnika). Napravimo raspored obaveza, ali budimo fleksibilni. S partnerom se organizujte oko praćenja nastave (npr. u smjenama). Organizujmo vrijeme za rad. Otvoreno razgovarajamo, dajući provjerene informacije. Uvažite, ali prevashodno prepoznajte vlastite emocije da bi ih mogli kontrolisati. Razgovarajte o teškoćama s kojima ste se susreli tokom dana i uključite i djecu. Pred njima ne treba kriti emocije, već im objašnjavati i odgovarati na pitanja u prilagođeno njihovom uzrastu – kaže ona.Renata ističe da je izuzetno bitno da ne zapostavljate navike.Usvojite, možda, i neke nove, Ostanite u kontaktu s prijateljima i s njima podjelite eventualnu zabrinutost. Zatražiti podršku, ali pričajte i o drugim temama. Nađite vrijeme i prostor za sebe. I ono najbitnije, nađite jedan izvor informacija kojem vjerujete i pratite ga u određeno vrijeme, po mogućnosti ne više od pola sata dnevno – kaže Renata i napominje da roditelji mogu javiti na FB stranicu Asocijacije XY- XY Roditeljski savjetnik i potražiti savjet, iznijeti svoj problem i popričati.
Više informacija o uslugama koje XY Roditeljski savjetnik pruža pročitajte ovdje.
(Kidsinfo.ba/Milica Brčkalo)
