Progovaraju li dječaci uistinu kasnije od djevojčica, kada dijete uključiti u terapiju, je li poželjno s djetetom govoriti dva jezika? Ovo su neka od pitanja koja roditelje često postavljaju kada razmišljaju o djetetovom razvoju. Odabrali smo najčešće zablude i predrasude koje se javljaju pri razgovoru o razvoju komunikacije, jezika i govora kod djece te objasnili jesu li one baš takve ili je nešto ipak malo drugačije.
- Dječaci progovaraju kasnije od djevojčica
“Nismo zabrinuti zbog činjenice da moje dijete još uvijek ne govori, on je dječak. Dječaci kasne s razvojem govora za djevojčicama.” – rečenica je koju često čujemo. Je li istina da dječaci progovaraju kasnije od djevojčica?
Dječaci zaista progovaraju kasnije, ali razlika je minimalna (samo nekoliko mjeseci) pa zaista ne možemo tvrditi da dvogodišnjak ne koristi govor samo zbog činjenice što je dječak. Iako je spontano sustizanje u govorno-jezičnom razvoju moguće i često, kašnjenje u razvoju jezika i govora ne treba zanemariti. Djetetu je ponekad ipak potrebna logopedska intervencija te je uvijek bolje provjeriti sa stručnjacima.
- Djeca koja kasnije progovore uvijek sustignu svoje vršnjake.
Prema istraživanjima oko 40% djece koja kasnije progovore, iako je u svim ostalim područjima njihov razvoj uredan, ne dostižu uvijek svoje vršnjake. Ako dijete ne koristi geste u komunikaciji, tada je veća mogućnost da se jezično kašnjenje neće tek tako izjednačiti, a ako dođu do iste jezičnog nivoa, i onda postoji mogućnost pojave teškoća čitanja i pisanja u školskoj dobi. Ako vas brine jezični razvoj vašeg djeteta, ne slušajte savjete poput onih: “Još je rano” ili “Dijete je još uvijek malo za logopedski pregled”. Savjetujte se s logopedom, jer kroz male promjene u svakodnevnim aktivnostima možemo potaknuti govorno-jezični razvoj djeteta, a pravovremeno uključivanje u terapiju ključ je uspjeha.
- Logoped nema šta raditi s dvogodišnjacima.
Kada dijete kasni u govorno-jezičnom i komunikacijskom razvoju, poželjno je s terapijom krenuti što prije. Do treće godine djetetov mozak najbolje uči i usvaja nova znanja kojima je izložen. Ako dio mozga ne izvršava svoj zadatak, lakše ga je “prestrojiti”, te će neki drugi dio preuzeti zadaću. Ponekad je dovoljno dijete samo potaknuti i rezultati će biti vidljivi, dok će u nekim slučajevima biti potreban i terapijski rad. Ako dijete ima teškoće, te su uočena odstupanja u razvoju, uvijek je bolje obratiti se stručnjacima za mišljenje i savjet.
- Usvajanje dvaju jezika u ranoj dobi uzrokuje jezičke teškoće.
Bilingvalni razvoj nikako ne utječe na pojavu jezičnih teškoća. Često se javlja mišljenje kako dijete nije poželjno izlagati dvama jezicima ili više njih jer mu se “miješaju”. Upravo suprotno, dijete je poželjno izlagati jezicima, ali na određeni način. Svaki roditelj s djetetom treba komunicirati na svom maternjem jeziku, a u sistemima obrazovanje te u okolini dijete će usvajati onaj jezik kojim je okruženo. Česta pojava u bilingvizmu jest “miješanje jezike”, odnosno, dijete u jedan jezik ubacuje riječ ili frazu iz drugog jezika, što je u potpunosti normalna pojava. Ako dijete ipak ima jezične teškoće u oba jezika, potrebno mu je pružiti adekvatnu terapiju, ali same teškoće nisu posljedica višejezičnosti.
- Poželjno je koristiti “maminski jezik” s bebama.
Maminski jezik jest govor koji je usmjeren djetetu. Visok glas, sporiji način govora, jednostavniji rječnik, puno ponavljanja, naglašavanje važnih riječi, izražena facijalna ekspresija neke su od karakteristika takve vrste govora. Tako složene rečenice izgledat će npr. ovako: Balon! Vidi balon. Veliki crveni balon. Želiš balon? Od jednog jednostavnog predmeta, kao što je balon, djetetu smo pružili puno prilika za komunikaciju, ali i za učenje. Ovakva vrsta govora djetetu može samo koristiti budući da iz njega lakše izvlači važne informacije pa mu je samim time i jednostavnije razumjeti poruku.
(roditelji.hr/Kidsinfo.ba)
Pročitajte još:
