Pedijatrica prim. dr Zagorka Vidović iz Doma zdravlja u Šipovu za Kidsinfo piše o povišenoj temperaturi kod djece.
Kao normalna temperatura obično se navodi vrijednost tjelesne temperature od 37° Celzijusa. Kod zdravih osoba tokom noći i jutra temperatura je nešto niža nego u popodnevnim i večernjim satima.
Tjelesna temperatura od 37,5 do 38° jeste nešto promenjena temperatura, ali ona još ne znači stvarno povećanje temperature jer se može pojaviti ako je dijete jako pokriveno dok spava ili se nalazi u blizini izvora toplote (sunce, radijator…). To se posebno odnosi na male bebe kod kojih regulacija tjelesne temperature još uvijek nije sazrela. Pri svakom uzbuđenju dijete se zarumeni i može mu se povisiti temperatura, a čak i obilniji obrok može povisiti temperaturu. U takvim situacijama mjerenje treba ponoviti za dva sata i vidjeti pada li.
Znači, jako je bitno obratiti pažnju da li je „lažna uzbuna“, posmatrati dijete i ne davati odmah lijek protiv temperature.
Važno je znati da je povišena temperatura odraz odbrambenih snaga našeg organizma. Povišena temperatura ima za posljedicu ubrzan rad srca, ubrzano disanje i ubrzanje svih ostalih funkcija koje služe u odbrani organizma. Utjeha za roditelje bi mogla biti ta što većinu bolesti praćenih visokom temperaturom izazivaju virusi i one najčešće prolaze same od sebe.
Bebe u prvih šest mjeseci starosti rijetko imaju povišenu temperaturu iz tri razloga. Prvi je taj što su manje izložene zarazi, osim onih koje imaju stariju braću i sestre koji idu u vrtić ili školu. Drugi je taj što bebe posjeduju pasivni imunitet, odnosno tokom trudnoće im je majka prenijela antitjela koja ih štite. Treći razlog je taj što bebe koje doje preko majčinog mlijeka dobijaju zaštitne supstance koje ih štite od infekcije.
Novorođenče može prvih dana života imati prolazno povišenu temperaturu, čak i do 39°, bez znakova bolesti, a najčešće zbog slabog unosa mlijeka prvih dana (vrlo je mala količina prvog mlijeka-kolostruma), a priličnog gubitka tečnosti urinom i stolicom. I previše utopljavanja može biti razlog temperaturi u tom dobu. Ali, čim dijete raskomotimo i kad se nasisa, temperatura se normalizuje. Na bolest kod novorođenčeta posumnjamo kad se pojave povraćanje, proliv, odbijanje hrane, pospanost ili razdražljivost, žalosni izraz lica, mramorasta koža, topli glava i tijelo, a ruke i noge vrlo hladne. Do infekcije najčešće dolazi prilikom prolaska kroz porođajni kanal, kada se dijete naguta plodove vode.
KAKO NAJLAKŠE IZMJERITI TEMPERATURU?
Iz praktičnih razloga, zbog uzrasta djeteta ili njegove nesaradnje, često se temperatura mjeri rektalno (završni dio debelog crijeva). To je tzv. unutrašnja temperatura i ona je uvijek bar za 0,5° viša od one izmjerene pod pazuhom (aksilarna temperatura). Obično se mjeri samo na jedan od ovih načina, osim kada sumnjamo na upalu slijepog crijeva, kada je ta razlika veća i od 1° Celzijusa.
Mjerenje temperature ispod jezika se nikako ne preporučuje kod djece mlađe od 5 godina.
I danas se temperatura najčešće mjeri običnim živinim termometrom. Prije mjerenja obavezno provjeriti da li je sva živa u proširenju na dnu toplomjera. Vrh toplomjera ne smije viriti iz pazušne jame, a mjerenje ne smije biti kraće od pet minuta. Štaviše, bolje ga je držati što duže. Postoje toplomjeri koji rade na principu infracrvenih zraka i stavljaju se u ušni kanal. Ova temperatura treba da bude jednaka onoj izmjerenoj rektalno. Naravno, poslednjih godina se ubjedljivo najviše koriste digitalni IC toplomeri, koji se prinesu dječijoj koži i za vrlo kratko vrijeme očitaju tjelesnu temperaturu.
TREBA LI POVIŠENU TEMPERATURU SNIŽAVATI PO SVAKU CIJENU?
Odgovor je ne. Izuzetak su samo djeca koja su imala febrilne konvulzije (fras) pri ranijim epizodama povišene temperature ili je neko u porodici imao konvulzije. Lagana klonulost, koja često prati temperaturu, je zapravo korisna. Dijete miruje i tako lakše savlada bolest. Odmor i manja fizička aktivnost pomažu tijelu da sve raspoložive snage upotrijebi za odbranu organizma.
Temperaturu treba pratiti i ne davati lijek iako je ona 38°, već tek kad dostigne 38,5°.
KOJI LIJEK DATI?
Do 12 godina nikako ne davati preparate acetilsalicilne kiseline (Andol, Aspyrin, Acetisal). U dječijem uzrastu se daju Brufen i Paracetamol. Brufen se ne daje djeci mlađoj od šest mjeseci, a dejstvo mu traje nešto duže nego kod Paracetamola (6-8 sati). Dozira se 10 mg/kg tjelesne težine, podjeljeno na 6-8 h. Paracetamol se može naći u svim oblicima (čepići, sirup, tablete) i doza se može ponavljati svaka četiri sata. Dozira se 10-15 mg/kg tjelesne težine i može se ponavljati na 4 h.
U slučaju proliva radije dati sirup, a kod pojave povraćanja čepiće. Osim ova dva lijeka, nijedan drugi preparat se ne preporučuje u dječijem uzrastu, ma koliko efikasan bio, a zbog štetnih efekata.
TREBA LI DIJETE MASIRATI ALKOHOLOM?
Odgovor je ne. Dijete koje ima groznicu, hlađenjem tela neće gubiti toplotu, jer je cirkulacija na periferiji svedena na minimum i djetetu je hladno. Daljnje hlađenje mu, prema tome, ne može pomoći. Alkohol brzo isparava, dijete udiše te alkoholne pare, a pošto je već dehidrirano (manjak tjelesnih tečnosti), udisanjem alkoholnih para može doći do trovanja.
Direktan dodir alkohola sa kožom može dovesti do opekotina na nježnoj bebinoj koži.
KUPKE I STAVLJANJE OBLOGA?
Stavljanje obloga na glavu, ruke, noge i grudni koš djeteta vrlo je pogodan način snižavanja temperature, ali samo ako dijete nema groznicu i ako je koža topla. Oblozi ne smeju biti hladni, nego mlaki. U slučaju da dijete ima groznicu, da mu je hladno i da je koža hladna, može pomoći topla kupka, jer će otkloniti osjećaj hladnoće, malo proširiti krvne sudove i odvesti suvišnu toplotu. Prije kupke se preporučuje staviti čepić Paracetamola. Tuširanje deteta vodom normalne temperature ili kupanjem u kadici 10-15 minuta takođe je jako efikasno za odavanje suvišne toplote i snižavanje temperature.
Zapamtite: Nikada ne snižavajte temperaturu jer vam se „čini“ da je dijete vruće. Uvijek obavezno izmjerite temperaturu!
KONVULZIJE I POVIŠENA TEMPERATURA
Febrilne konvulzije se javljaju kod 5% djece pri naglom skoku temperature, a u dobi od 6 mjeseci do 5 godina (najčešće od 18. do 24. mjeseca). Dolazi do gubitka svijesti, ukočenosti ili trzajeva ruku i nogu, kao i trupa, te okretanja očnih jabučica nagore tako da se vide beonjače. Ako se radi o tipičnim konvulzijama, sve ovo traje minut-dva, pa i kraće, i prestaje samo od sebe. Treba znati da se radi o prolaznom neurološkom poremećaju koji ne ostavlja štetne posljedice, a nastaje zbog nezrelosti mozga, odnosno sistema kontrole iznenadnog skoka temperature. Najveći broj djece febrilne konvulzije ima samo jednom u životu, dok kod malog broja djece postoji opasnost od ponovnog javljanja. Kod takve djece roditelji lijek za temperaturu moraju dati čim počne da raste iznad normale. U slučaju pojave konvulzija, dijete okrenuti u bočni položaj, kako pljuvačka ili eventualno želudačni sadržaj ne bi ušli u disajne puteve. Na glavu stavljati kesice sa ledom ili hladne obloge, a u guzu staviti čepić.
Roditelji koji se prvi put susretnu sa ovim odmah nose dijete u hitnu službu ili zovu hitnu pomoć, a konvulzije prestanu prije nego što dijete stigne do ljekara. Prva pomoć moraju biti sami roditelji.
Dijete koje je imalo konvulzije je zdravo dijete. Može redovno pohađati vrtić, ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu, osim ako ima povišenu temperaturu. Ako i pored datog lijeka temperatura neće da opadne, djetetu se mora dati Diazepam klizma, kao i ako dođe do konvulzija, čak i ako temperatura još nije izmjerena.
(Kidsinfo.ba)
