Ujedinimo se da uklonimo tabue i socijalnu stigmu oko mentalnog zdravlja i uložimo u sveobuhvatnu podršku u zajednici za najugroženiju djecu, adolescente i one koji o njima brinu!
Trenutna pandemija COVID-19 dotaknula je sve aspekte života ljudi, uključujući mentalno zdravlje. Istovremeno, bilo je očito da je ovo još uvijek zabranjena tema i vidjeli smo oklijevanje i neodlučnost da se o tome otvoreno razgovara među članovima porodice, vršnjacima i pružateljima usluga. Postoji hitna potreba za promicanjem mentalnog zdravlja i dobrobiti, te otvorenog razgovora o teretu, koji je na djeci, roditeljima i njegovateljima.
Sva djeca i adolescenti su pod rizikom narušenog mentalnog zdravlja. Globalna zdravstvena procjena SZO iz 2015. pokazuje da će od jednog od pet adolescenata svake godine doživjeti mentalni poremećaj, a samoozljeđivanje je treći vodeći uzrok smrti adolescenata, dok je depresija među vodećim uzrocima invaliditeta. Međutim, ovi rizici su posebno akutni za najugroženiju djecu i porodice, na primjer za one s invaliditetom, one koji se suočavaju sa nasiljem, zanemarivanjem i zlostavljanjem u kući ili koja žive u vanrednim humanitarnim situacijama i u siromaštvu.
Slično kao i redovito zdravlje, djeca i odrasli doživljavaju mentalno zdravlje u spektru koji se kreće od pozitivnog mentalnog blagostanja preko blažih simptoma narušenog zdravlja, do poremećaja i psihosocijalnog invaliditeta. Prvi i najvažniji korak u rješavanju bilo kojeg problema mentalnog zdravlja je njegovo razumijevanje i prepoznavanje, te stvaranje poticajnog okruženja kod kuće, u školama i zajednici za rješavanje problema.
Mentalno zdravlje djece i adolescenata može se promovirati i zaštititi, a samim tim se mogu i liječiti. Sve više raste svijest o potrebi sveobuhvatnog pristupa i pristupa zasnovanih na podršci zajednice i psihosocijalnoj podršci, uključujući promociju mentalnog zdravlja, i pristupa koji se bave stavovima i ponašanjem koji štete mentalnom zdravlju. Sigurno i smisleno angažovanje i učešće djece, adolescenata, roditelja i njegovatelja i šire zajednice je od ključne važnosti za osiguravanje poboljšanog pristupa mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci za sve.
Ohrabrujuće je što se službe za mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku sada vide kao sve bitniji dio odgovora na COVID-19 u svijetu i u Bosni i Hercegovini.
Kada je u martu 2020. godine u Bosni i Hercegovini izbila pandemija COVID-19, zdravstvene i socijalne usluge bile su ograničene i / ili prekinute, a fizički pristup centrima za mentalno zdravlje i centrima za socijalnu skrb prekinut je mjerama kućne izolacije i ograničenja kretanja. Djeca, adolescenti, roditelji i njegovatelji, uključujući one koji su ranije imali problema s mentalnim zdravljem nisu odmah dobili pristup uslugama pomoći.
Na zahtjev Federalnog ministarstva zdravlja i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, UNICEF je pojačao podršku da osigura pristup psihosocijalnoj podršci, uključujući podršku usmjerena na prevenciju sagorijevanja za nastavnike i profesionalce u centrima za mentalno zdravlje i centrima za socijalnu skrb.
Uz podršku međunarodne zajednice, posebno USAID-a i švicarske i švedske vlade, UNICEF je isporučio informatičku opremu i ličnu zaštitnu opremu centrima za mentalno zdravlje, centrima za socijalnu zaštitu i ključnim pružaocima usluga dječje zaštite kako bi obnovio funkcionisanje kritičnih službi za zaštitu djece i porodice. U partnerstvu sa Udruženjima psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i bosanskohercegovačkim udruženjem za integrativnu dječju i adolescentnu psihoterapiju, relevantni stručnjaci su obučeni i certificirani za virtualne krizne intervencije, posebno putem telefona. Ova intervencija je podržana uspostavljanjem grupa za podršku u zajednicama širom države.
Više od 45.000 djece, adolescenata, roditelja i njegovatelja širom države iskoristilo je ovu podršku.
Međutim, još mnogo toga treba učiniti kako bi se osigurao veći pristup psihosocijalnoj podršci zasnovanoj na zajednici, posebno za najugroženiju djecu, adolescente, roditelje i njegovatelje u Bosni i Hercegovini, tokom i nakon COVID-19.
(unicef.org, Kidsinfo.ba)
