Mjesec pred početak školske godine u bh. entitetu Republika Srpska, a identična je situacija u cijeloj BiH, još se ne zna vraćaju li se učenici u školske klupe ili će se nastava odvijati online, odnosno da li će se koristiti takozvani kombinovani oblik školovanja.
Konačna odluka, potvrđeno je za naš portal iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, trebalo bi da bude donesena do 15. avgusta i zavisit će od epidemiološke situacije izazvane pandemijom COVID-19, odnosno preporukama Instituta za javno zdravlje RS.
KONAČNA ODLUKA SREDINOM AVGUSTA
„Najbolji oblik izvođenja nastave od 1. septembra je kombinovani model koji će omogućiti učenicima i nastavnicima da dio nastave imaju u školskim učionicama, a dio prate od kuće“, navela je ministrica prosvjete i kulture RS Natalija Trivić.
Dodala je da će Vlada RS učiniti sve da pripremi uslove da djeca 1. septembra nastavu započnu u školskim klupama, ali ako situacija bude nalagala drugačije „djelovat će se veoma fleksibilno s ciljem zaštite djece“. Trivić je podsjetila i na „značaj živog kontakta učenika i nastavnika tokom sticanja znanja, utvrđivanja gradiva, te rješavanja problema“.
„Možda ćemo u nekim mjesecima, kada se javlja sezonska gripa, biti u mogućnosti da radimo isključivo online nastavu, ali naša preferencija je kombinovani model koji ćemo predložiti Vladi na razmatranje“, dodala je Trivić.
Što se, pak, roditelja tiče, prije svega onih čija djeca pohađaju osnovnu školu, mišljenja u vezi s načinom izvođenja nastave su podijeljena. Na jednoj strani su oni koji smatraju da bi bilo pogubno djecu vratiti u škole ako se nastavi trenutna negativna epidemiološka situacija, jer bi bliski kontakti velikog broja učenika samo pogodovali bržem širenju koronavirusa, kako među učenicima i nastavnim osobljem, tako i van škola. Na drugoj strani je ona grupa koja je za slanje djece u školu i privikavanje na „novu normalnost koju diktira COVID-19“.
Damir Arsenijević, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli, ističe da su strahovi roditelja vezani za povratak djece u škole opravdani, jer vlast do sada nije pokazala da se u stanju nositi s novonastalom situacijom i dovoljno efikasno zaštiti građane od pandemije COVID-19. Stoga i ističe kako bi, „da ima dijete, zbog ukupne epidemiološke situacije svoje dijete ne bi slao u školu uz nastojanje da mu omogući alternativni način socijalizacije“.
Poručuje da odgovor na pitanje zašto se sada, kada broj zaraženih korona virusom u BiH bilježi gotovo eksponencijalni rast, razmišlja o povratku djece u školu, za razliku od marta i aprila kada je broj zaraženih bio neuporedivo manji a cijela država stavljena u svojevrsu izolaciju, trebaju dati predstavnici vlasti.
„Ali odgovor nećemo dobiti. Dođe li do širenja zaraze korona virusom među učenicima, nastavnim osobljem ali i porodicama, niko neće snositi odgovornost. Biće tu ujeo vuk kenjca, vidi kuku šta nam se desilo. Ali jedna je lekcija odavno naučena, a to je da niko ni za kakve smrti u ovoj državi ne odgovara. Jer se svi peru od odgovornosti. Znači, niko neće odgovarati jer se nepromišljeno donose odluke, umjesto da se dugoročno promišlja, djeluje se reaktivno, nema strategije. I to je najveći problem u ovoj zemlji“, ističe Arsenijević.
Vraćajući se na modele kako organizovati nastavu u novoj školskoj godini ističe da je ovo svima nama u BiH prilika za uvođenje nekog „hibridnog školovanja“.
„Nastava bi se trebala organizovati u što manjim grupama, povećati broj nastavnika, raditi na podizanju kvaliteta obrazovanja. Život se treba nastaviti, ali u kvalitetnijem obliku. Zato u ovoj situaciji treba vidjeti šta to ujedinjuje roditelje, a ne ono što ih na pitanju obrazovanja djece razdvaja“, rekao je Arsenijević za InfoRadar.
RODITELJI NE ŽELE SLATI DJECU U ŠKOLU
Roditelj iz Čelinca je poručio da njegova djeca neće ići u školu od septembra pošto-poto, „makar izgubili godinu ako nastave uopće bude, odnosno ukoliko nivo zaraze bude postojeći i ako se do tad drastično ne promijeni svijest u društvu koju uglavnom kreiraju teoretičari zavjera i FB nalozi koji ‘o koroni znaju sve’“. Istakao je i da je za njega neprihvatljivo da postoje i roditelji kojima su posao pa i plata važniji od zdravlja vlastite djece pa zbog toga i najavljuju da će tražiti mjesečne dodatke „ako im djeca budu opet morala pratiti online nastavu“
„Oni bi sad, ko biva, morali angažovati tete, ili i sami odsustvovati s posla, iako znamo da ta nastava traje ujutro tek sat, sat i po. Pitam se samo, realno, ko im to može dati ako znamo u kakvoj nam je trenutno društvo fiskalnoj i ekonomskoj situaciji“, naveo je ovaj roditelj.
Dodao je da je „apsolutno za online nastavu jer korona se ne šali te da imamo gotovo eksponencijalni rast zaraze, pri čemu sve više mladih oboljeva, završava na respiratorima i nažalost i umire“.
Naš sugovornik nije jedini koji je protiv povratka djece u školske klupe dok epidemološka situacija izazvana COVID- 19 ne bude pod kontrolom. O tome svjedoče brojni statusi na društvenim mrežama u kojima roditelji izražavaju strah za zdravlje vlastite djece, ali i ostalih članova porodice. Svi oni ističu da je u sadašnjim školskim kapacitetima nemoguće osigurati uslove za učenje u kojima bi se prijenos virusa sveo na najmanju moguću mjeru.
Na drugoj strani Jelena B. iz Banjaluke jedna je od onim koji smatraju da se djeca trebaju 1. septembra vratiti u školske klupe.
„Naravno da se bojim zaraze korona virusom, ali moje iskustvo iz protekle školske godine s online nastavom je poražavajuće. Devetogodišnje dijete nije u stanju koncentrisati se na takvo učenje, nije u stanju nastaviti poslije toga ispunjavati zadatke koji su im postavljeni. U učenje smo bili uključeni i muž i ja i baka i deda i više smo mi učili nego moje dijete“, kazala je naša sugovornica.
Navela je da svi govore da moramo prihvatiti ovu novu normalnost.
„Uostalom, i suprug i ja idemo na posao, pa ne znam može li se iko više zaštiti od zaraze korona virusom“, rekla je Jelena.
KOMBINOVANI METOD NASTAVE
Podsjećamo da je početkom avgusta grupa roditelja pokrenula inicijativu kojom su od Vlade RS tražili jasne odgovore šta će se desiti ove školske godine s obrazloženjem da online obrazovanje nije rješenje, posebno za osnovce.
Kao neke od nedostataka online nastave naveli su da „djeca do sedmog razreda nisu informatički opismenjena, do četvrtog razreda nisu savladali latinicu, djeca samostalno ne mogu da prate nastavu i obavljaju zadatke i mnogo je drugih problema“.
Ukoliko se nastava bude morala odvijati online, ovi roditelji zahtijevaju da se svakom učeniku obezbijedi potrebna tehnička oprema; da se omoguće odlasci na konsultacije; da aplikacije budu jednostavne za korištenje; način nastave i slanje zadaća da budu objedinjeni na jednom portalu; da se vrati novac koji su roditelji izdvojili za udžbenike, te osigura iz budžeta RS novčana naknada po svakom djetetu u iznosu od 500 KM.
Član Odbora za reformu obrazovanja RS, profesor Drago Branković, rekao je da se obrazovni sistem nalazi pred istorijskim izazovima organizacije nastave u doba pandemije, kao i da je nužno pronaći kombinovani metod nastave koji će omogućiti učenicima u manjim grupama kontakt sa nastavnikom u školi uz druge oblike rada, računajući i na online nastavu ako se situacija iskomplikuje.
Direktor Svjetske zdravstvene organizacije u BiH (WHO) Viktor Ošlavski, komentarišući nedoumice vezane za početak nove školske godine u BiH, kazao je da iako su djeca manje pogođena epidemijom, te da ukoliko budu zaražena ili su asiptomatična ili im se javljaju blagi oblici bolesti, postoje i teški slučajevi, pri čemu je poznato da su djeca odlični vektori za prenošenje infekcije.
„Dakle, da se infekcija iz škole prenese na njihove roditelje, bake djedove… Stoga je teško sada reći kako kombinovati nastavu da se zaštite roditelji i ostali članovi porodice. Ne postoji situacija ili sredina bez rizika, zato se mora naći mjera da se odredi obim rizika“, kazao je Ošlovski.
Poručio je da će SZO pratiti stanje, da će se konsultovati sa UNICEF-om i njihova iskustva i preporuke prenijeti zvaničnicima u BiH.
(inforadar.ba, Kidsinfo.ba)
