Pandemija COVID-19 snažan je podsjetnik da zarazne bolesti ne poznaju granice. Sve su zemlje ranjive, bez obzira na nivo prihoda ili jačinu njihovih zdravstvenih sistema. Širom Evrope, gdje desetine miliona ljudi već sedmicama žive u izolaciji, a više od 100,000 njih je izgubilo bitku sa zarazom, brzina i razornost novog virusa korona u potpunosti su izokrenuli živote ljudi.
Hitna potreba za vakcinom protiv COVID-19 podvlači ključnu ulogu imunizacije u zaštiti života i ekonomije. Kako naučnici širom svijeta rade na razvoju vakcine protiv novog virusa, a zdravstveni kapaciteti jedva uspijevaju da odgovore na COVID-19, značaj nacionalnih programa redovne imunizacije je kritičniji nego ikad prije. Vlade širom regije moraju iskoristiti svaku moguću priliku kako bi zaštitile ljude od mnogih bolesti za koje su vakcine već dostupne.
Kada se propusti redovna imunizacija, povećava se rizik od epidemija bolesti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2018. godini oko 527,000 djece u Evropi propustilo je prvu dozu vakcina protiv ospica. Godinu dana kasnije, 2019., virus ospica otvorio je jaz u imunitetu u Evropi, zarazivši više od 100,000 ljudi svih generacija. Zaštita djece, adolescenata i odraslih od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom je neophodna za održivost zdravstvenih sistema.
Znamo da je izloženost zaraznim bolestima bilo gdje u svijetu prijetnja javnom zdravstvu. Ključno je da se redovni programi imunizacije nastave i tokom ove krize, a da se adekvatno zaštite zdravstveni radnici i pojedinci koji primaju vakcine. Prioritet treba da budu najugroženija djeca koja su u prošlosti propustila redovne imunizacije – rekla je Afshan Khan, regionalna direktorica UNICEF-a za Evropu i Srednju Aziju.
Ukoliko tokom ovih nepredljivih vremena, lokalne mjere, preduzete zbog COVID-19, uzrokuju privremene prekide redovne imunizacije, zemlje bi trebale planirati ponovno uspostavljanje kalendara imunizacije što je brže moguće, nakon što se situacija stabilizira.
Zemlje trebaju biti spremne vakcinisati one sa većim rizikom i osigurati da svi, uključujući i one koji su najviše marginalizirani, imaju jednak pristup vakcini protiv COVID-19, kada postane dostupna.
Mi možemo spriječiti daljnji utjecaj COVID-19 na naše zdravstvene sisteme osiguravajući da pojedinci svih dobnih skupina budu vakcinisani prema kalendaru imunizacije. Pozivam zemlje da nastave sa imunizacijom i zahtijevima za vakcinisanje, čak i u ovim teškim trenucima. Prioritiziranje imunizacije je jedno od četiri naša vodeća područja i središnja je vizija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za zdravlje u novom evropskom programu rada – rekao je dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Evropu.
WHO i UNICEF će nastaviti podržavati napore vlada da ojačaju svoje programe imunizacije, uključujući i kroz strateško planiranje pravičnog pružanja imunizacije, jačanje nadzora nad bolestima koje se mogu spriječiti vakcinama, kao i kroz uključivanje zajednice i obrazovanje.
Kako koračamo ka novoj budućnosti, vakcine će i dalje služiti kao temelj zdravlja i dobrobiti za sve. Kroz solidarnost, zajedničko djelovanje i neumornu posvećenost da nikoga ne izostavimo, možemo zajedno stvoriti zdraviju budućnost.
(unicef.org, Kidsinfo.ba)
