Za vrijeme prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujućom brzinom od oko 250.000 stanica u minuti. Sredinom trudnoće (krajem dvadesetog tjedna fetalnog života) stvorene su milijarde neurona. Utjecaj majčine prehrane na razvoj djetetova mozga najveći je u prenatalnom razdoblju. Ovdje treba posebno istaknuti potrebu za dostatnom količinom folne kiseline (spoja koji pripada skupini B vitamina) od samog početka trudnoće. Ona je, naime, nužna za pravilan razvoj mozga u prvim mjesecima trudnoće, i zbog njezinog nedostatka se značajno češće događaju teški poremećaji u razvoju živčanog sustava (spina bifida) koji mogu uzrokovati smrt ili doživotnu invalidnost djeteta.
Prehrana u prvim godinama života također može imati značajnog utjecaja na razvoj – na sposobnost učenja, komuniciranja, analitičkog razmišljanja, uspješne socijalizacije i prilagodbe novim situacijama. Kvalitetna prehrana i dobro zdravlje su u bliskoj povezanosti tijekom cijelog života, no ta je povezanost najizraženija u prvim godinama života. Nekvalitetna prehrana uzrokuje slabiji kognitivni razvoj, umanjuje pažnju i koncentraciju te smanjuje uspješnost u kasnijem životu.
Pri rođenju, mozak dosegne 70% veličine i 25% težine odraslog mozga. U razdoblju koje slijedi, nastaju nove moždane stanice (neuroni) koji putuju na svoja konačna odredišta. Potaknute podražajima izvana, moždane stanice stvaraju međusobne poveznice (sinapse), čime se omogućuje njihovo međusobno komuniciranje. Najveći dio kasnijeg prirasta težine mozga događa se upravo na račun stvaranja sinaptičkih veza između neurona, te povećanja broja potpornih (glija) stanica. Sinaptičke veze umrežuju moždane stanice i omogućuju međusobni prijenos signala. I same moždane stanice postupno sazrijevaju – mijenjaju svoj izgled i funkciju. Tipični neuron se sastoji od staničnog tijela, dendrita i aksona . Tipični neuron se sastoji od staničnog tijela, dendrita i aksona.
(Roda.hr)
