‘Nered može odigrati značajnu ulogu kako se osjećamo kod kuće i na radnom mjestu. Neuredni domovi i radni prostori čine nas anksioznim, nemoćnim i preplavljenim’
Zamisli ovo: dođeš kući nakon napornog dana na poslu i prvo što primijetiš kad prođete kroz vrata je da cijeli stan izgleda kao da je bomba pala.
Djeca su ostavila hrpu razbacane odjeće, knjiga i igračaka je po cijeloj sobi, sudoper je prepun prljavog posuđa, a stolić je bio pun praznih i napola punih šalica… Ako si poput mene, odmah bi poludjela. Ali ne brini. Nisi luda i nema ništa loše u tome. U stvari, psiholozi kažu da je nered pokretač stresa i tjeskobe.
Psihologinja Sherrie Bourg Carter kaže: “Nered može odigrati značajnu ulogu kako se osjećamo kod kuće i na radnom mjestu. Neuredni domovi i radni prostori čine nas anksioznim, nemoćnim i preplavljenim. Ipak, rijetko je kad nered prepoznat kao značajan izvor stresa u našem životu”.
Zašto nered stvara stres i anksioznost? Prema Carteru, postoji 8 glavnih razloga za to:
1. Nered nas čini preplavljenima jer nas izlaže mnogim nebitnim podražajima i na taj način uzrokuje da naša čula rade prekovremeno.
2. To nam odvlači pažnju od stvari na koje bismo se trebali usredotočiti.
3. To nam otežava mentalno i fizičko opuštanje.
4. To signalizira našem mozgu da posao nije završen.
5. Tjera nas da razmišljamo o tome kako ćemo srediti sav nered.
6. Osjećamo se krivima što nismo više organizirani i neugodno nam je kad nas netko neočekivano posjeti.
7. To ometa našu produktivnost i kreativnost.
8. Frustrira nas što ne možemo naći sve što nam treba.
Srećom, za razliku od drugih životnih stresova, poput naših odnosa ili poslova, nered se može lako popraviti.
Evo kako to možeš napraviti, prema Carteru:
1. Ako je tvoje kuća u neredu, ne čisti sama. Umjesto toga, uključi cijelu porodicu. To možeš učiniti tako da svaka osoba postane odgovorna za jednu sobu. A ako si sama, počni s čišćenjem nereda u jednoj sobi i završi pospremati to područje prije nego što prijeđeš na sljedeću.
2. Nered i frustracije možeš spriječiti tako da stvari koje često koristiš staviš na određeno mjesto. Na taj ćeš način lakše pronaći ono što tražiš. Ipak, izbjegavaj pohranjivanje predmeta na otvorenim policama jer ćeš i dalje vidjeti nered koji pokreće stres. Umjesto toga, stvari pohrani u “zatvorene” prostore, poput ormara i ladica
3. Riješi se stvari koje ne koristiš. Bez obzira hoće li ih reciklirati, pokloniti ili samo baciti – samo se pobrini da ne zauzimaju mjesto u kući. Što se tiče predmeta koje rijetko koristiš, možeš ih čuvati u kutijama kako bi imala što više prostora za stvari koje koristiš.
4. Nakon što si nešto iskoristila, smjesti to na određeno mjesto. Na taj način ćeš spriječiti da se nered gomila po cijeloj kući.
5. Napravite mapu. To će ti koristiti na dva načina. Prvo će ti pomoći da očistiš svoj radni prostor. Drugo, olakšat će ti pronalazak drugih stvari.
6. Nemoj dopustiti da te papiri zatrpaju. Pregledaj sve novine, časopise, letke, poštu i riješi se svega što ti nije potrebno.
7. Pospremi svoj radni prostor nakon što završiš s poslom. Na ovaj ćeš se način osjećati zadovoljnije jer ćeš znati da si završila s poslom, a osjećat ćeš se dobro kad se vratiš u čisti prostor.
8. Posljednje, ali ne najmanje bitno, napravi to zabavnim. Pusti glazbu, svoje omiljene pjesme. Na ovaj ćeš način ne samo uživati u glazbi, nego će vrijeme brže prolaziti i vjerojatnije ćeš brže i pospremati.
(miss7mama.24sata.hr/Kidsinfo.ba)
Pročitajte još:
Februar: mjesec širenja svjesnosti o dječjim srčanim manama
