fbpx

UNICEF BiH: Godinu dana od početka pandemije bilježimo nazadovanje u svim sferama djetinjstva

Godinu dana otkako je proglašena COVID-19 pandemija, najnoviji dostupni podaci UNICEF-a otkrivaju pogubnu i iskrivljenu stvarnost u kojoj žive djeca svijeta.

Godinu dana od početka pandemije COVID-19 došlo je do nazadovanja u svim sferama djetinjstva“, rekla je Henrietta Fore, izvršna direktorica UNICEF-a.

Povećao se broj djece koja su gladna, izolirana, zlostavljana, tjeskobna, žive u siromaštvu i koja su prisiljena na brak. Istovremeno im se smanjio pristup obrazovanju, socijalizaciji i osnovnim uslugama, uključujući zdravlje, ishranu i zaštitu. Znakovi da će djeca godinama nositi ožiljke pandemije nepogrešivi su.

Evo kako je pandemija COVID-19 utjecala na djecu svijeta:

• Od marta 2021. godine, djeca i adolescenti do 20 godina, čine13 posto od 71 miliona inficiranih COVID-19 u 107 zemalja..

• U zemljama u razvoju očekuje se porast siromaštva djece za oko 15 procenata. Predviđa se dodatnih 140 miliona djece koja će žijveti ispod granice siromaštva u tim zemljama.

• Škole za više od 168 miliona školaraca širom svijeta zatvorene su gotovo godinu dana. Dvije trećine zemalja s potpunim ili djelomičnim zatvaranjem nalaze se u Latinskoj Americi i na Karibima.

• Najmanje 1 od 3 školarca nije mogao pristupiti učenju na daljinu dok su njihove škole bile zatvorene.

• Oko 10 miliona dodatnih dječjih brakova može se očekivati prije kraja dekade, što prijeti dosadašnjim rezultatima postignutim u eliminaciji ove prakse.

• Najmanje 1 od 7 djece i mladih tokom najvećed dijela prošle godine, živjelo je pod mjerama restrikcija kretanja, što je dovelo do osjećaja tjeskobe, depresije i izolacije.

• Od novembra 2020. godine, prekinuto je više od dvije trećine službi za mentalno zdravlje za djecu i adolescente.

• Od novembra 2020., dodatnih 6 do 7 miliona djece mlađe od 5 godina, izloženo je gladi ili akutnoj pothranjenosti, što je rezultiralo s gotovo 54 miliona djece umrle od gladi, uglavnom u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji. Uz pad od 40 posto u prehrambenim uslugama za djecu i žene, pogoršaće se I mnogi drugi ishodi neadekvatne prehrane.

• Od novembra 2020. godine, više od 94 miliona ljudi bilo je u riziku od propuštanja imunizacije zbog pauziranih kampanja protiv ospica u 26 zemalja.

• Od novembra 2020. godine, u 59 zemalja, za koje postoje podaci,  izbjeglice i azilanti nisu u mogućnosti pristupiti službama podrške i socijalne zaštite u vezi s COVID-19 zbog zatvaranja granica i rastuće ksenofobije i isključenosti.

• Oko 3 milijarde ljudi širom svijeta kod kuće nema osnovna sredstva za pranje ruku vodom i sapunom. U najmanje razvijenim zemljama tri četvrtine ljudi, više od dvije trećine škola i četvrtina zdravstvenih ustanova nemaju osnovne higijenske usluge potrebne za smanjenje prenosa COVID-19. U prosjeku 700 djece mlađe od pet godina svakodnevno umire od bolesti uzrokovanih nedostatkom vode, sanitarnih uvjeta i higijene.

“Djeca moraju biti u središtu akcija oporavaka,” rekla je Fore. „To znači davanje prioriteta školama u ponovnom otvaranju .To znači pružanje socijalne zaštite, uključujući novčane transfere za porodice. To vodi dopiranju neophodnih usliga najugroženijoj djeci. Jedino tako možemo zaštititi ovu generaciju od toga da postane izgubljena generacija. “

(UNICEF.org, Kidsinfo.ba)

Prethodna priča

Moda za trudnice: Najbogatija blogerica na svijetu kao inspiracija

Naredna priča

Poznata manekenka dobila sina:Najnestvarnije jutro u mom životu

Najnovije iz VIJESTI

-->