Američki pedijatri ističu da nedovoljan unos ključnih hranjivih sastojaka može dovesti do deficita u funkciji mozga koji se ne može preokrenuti
Prehrana djeteta u prve dvije godine apsolutno je kritična kako za razvoj mozga, tako i za njegovo buduće zdravlje.
Hrana koju tvoje dijete jede u prve dvije godine života (i hranjive tvari koje prima tijekom gestacije) imaju snažan učinak na njegovo zdravlje i razvoj. Prema američkoj Akademiji za pedijatriju, postoje određene hranjive tvari koje su posebno kritične – a njihov nedostatak može imati doživotne posljedice. Ove hranjive tvari uključuju željezo, cink, bakar, holin i vitamin D.
Najvažnije razdoblje
Prehrana u najranijoj dobi ne samo da može utjecati na rizike za razvoj pretilosti, visokog krvnog tlaka i dijabetesa u djetinjstvu i odrasloj dobi, već su prve dvije godine najvažnije razdoblje za razvoj mozga, uključujući područja koja kontroliraju pamćenje, obradu, planiranje i pažnju.
Prema Akademiji, nedovoljan unos ključnih hranjivih sastojaka može dovesti do deficita u funkciji mozga koji se ne može preokrenuti. Zapravo, neadekvatna prehrana tijekom prve dvije godine povezana je s nižim IQ-om, problemima u ponašanju i manjim uspjehom u školi.
– Istraživanja na ovom području postaju važna. Stvarno možemo poboljšati zdravlje djece dugoročnim obraćanjem pozornosti na prehranu – kaže dr. Sarah Jane Schwarzenberg, profesorica pedijatrije na Sveučilištu u Minnesoti i jedna od glavnih autorica ovog rada.
Mnoga dojenačka djeca starija od šest mjeseci ne dobivaju odgovarajuću količinu cinka, željeza i vitamina D. (Formula je pojačana.) Stoga je važno osigurati da bebe dobivaju ove hranjive sastojke putem krute hrane.
Pratite tablicu
Ove hranjive tvari su posebno važne za rani razvoj mozga. Evo u kojim ih namirnicama ima:
- Proteini: meso, perad, riba, jaja, jogurt, grah, žitarice
- Cink: govedina, svinjetina, mlijeko, tofu, grah, maslac od kikirikija
- Bakar: gljive, školjke, cjelovite žitarice, grah, krumpir
- Željezo: govedina, piletina, riba, obogaćene žitarice, špinat, grah
- Selen: tuna, piletina, obogaćena tjestenina, jaja, smeđa riža
- Kolin: govedina, perad, jaja, bijela riba, losos, grah
- Folna kiselina: Špinat, sok od naranče, riža, avokado, kruh od cjelovitih žitarica
- Jod: Bakalar, kuhinjska sol, mlijeko, škampi, jaje, konzervirana tuna
- Vitamin A: Slatki krumpir, mrkva, mango, jaja, mlijeko
- Vitamin D: Losos, tuna, mlijeko, sok
- Vitamin K: Špinat, kelj, brokula, grašak, borovnice
- Vitamin B6: žitarice, slanutak, banane, krumpir, kikirikijev maslac
- Vitamin B12: žitarice, losos, mlijeko, govedina, jogurt, sir
- Polinezasićene masne kiseline dugog lanca: riba, ulje repe, lanene sjemenke, suncokretovo ulje
Zapamti da se mlijeko ili ‘nemliječno’ mlijeko ne preporučuju kao primarni napici za djecu mlađu od godinu dana. Pridržavaj se majčinog mlijeka ili formule, iako su drugi mliječni proizvodi poput jogurta i sira u redu. Također je u redu koristiti malo mlijeka za kuhanje ili pečenje.
