Buy

RASPUST UZ ChatGPT: Kako umjetna inteligencija mijenja djetinjstvo?

21.07.2026.
po

Dok su nekada raspusti bili rezervirani za bicikle, društvene igre i beskrajne dane provedene napolju, današnja djeca sve više slobodnog vremena provode uz umjetnu inteligenciju. ChatGPT, Gemini i drugi AI alati postaju učitelji, sagovornici, prevodioci, ilustratori, pa čak i partneri u igri. Gdje su granice njihove upotrebe i jesmo li spremni za generaciju koja odrasta uz AI?

Ljetni raspust oduvijek je bio vrijeme slobode. Bez školskog zvona i domaćih zadaća, djeca su dane provodila na igralištima, vozila bicikle, gradila skrovišta ili jednostavno maštala. Danas, međutim, slobodno vrijeme sve češće izgleda drugačije. Umjesto da prvo posegnu za loptom ili knjigom, mnoga djeca otvaraju aplikaciju umjetne inteligencije.

Za generaciju koja danas završava osnovnu školu ChatGPT, Gemini ili Copilot nisu tehnološka novost. Oni su dio svakodnevice. Kao što su prethodne generacije odrastale uz Google ili YouTube, današnja djeca odrastaju uz alate koji ne samo da pretražuju informacije, nego razgovaraju, odgovaraju na pitanja, pišu priče, crtaju ilustracije, prevode tekstove i objašnjavaju školsko gradivo.

Upravo zato ovogodišnji raspust mogao bi biti prvi u kojem će hiljade djece u Bosni i Hercegovini dio svog slobodnog vremena provesti u razgovoru s umjetnom inteligencijom.

Novi “prijatelj” tokom raspusta

Roditelji često znaju da njihovo dijete koristi ChatGPT, ali rijetko znaju kako.

Dok jedni pomoću AI-ja vježbaju engleski ili njemački jezik, drugi traže ideje za eksperimente, uče programirati ili pišu priče u kojima su sami glavni junaci. Neki uz pomoć umjetne inteligencije osmišljavaju stripove, kreiraju slike koje nikada nisu nacrtali rukom ili razvijaju likove za videoigre.

Sve češće AI postaje i sagovornik. Djeca ga pitaju o dinosaurima, svemiru, sportu, omiljenim filmovima ili muzici. Razgovor s chatbotom mnogima je zanimljiv jer odgovore dobijaju odmah, bez osjećaja da će ih neko ismijati zbog “glupog pitanja”.

Za razliku od internetskih pretraživača, koji nude listu stranica, generativna umjetna inteligencija daje gotov odgovor, postavlja dodatna pitanja i prilagođava razgovor korisniku. Upravo ta interaktivnost čini je privlačnom najmlađima.

Velika prilika za učenje

Brojni stručnjaci smatraju da umjetna inteligencija može biti jedan od najkorisnijih obrazovnih alata ako se koristi na pravi način.

Dijete koje želi naučiti nekoliko rečenica italijanskog prije odlaska na more može voditi jednostavan razgovor s AI-jem. Ono koje ne razumije razlomke može tražiti da mu matematika bude objašnjena na deset različitih načina. Ljubitelji historije mogu postavljati pitanja o Rimskom carstvu, dok budući programeri mogu učiti prve korake u pisanju koda.

Za razliku od škole, gdje nastavnik nema uvijek vremena za svakog učenika, umjetna inteligencija može beskonačno ponavljati objašnjenja, prilagođavati ih uzrastu djeteta i odgovarati na nova pitanja.

To mnogi vide kao priliku da se djeca ohrabre na istraživanje i razvijanje znatiželje.

Kreativnost ili prečica?

Međutim, upravo tamo gdje počinju prednosti, pojavljuju se i dileme.

Ako umjetna inteligencija napiše sastav, osmisli priču, riješi matematički zadatak ili nacrta ilustraciju, šta ostaje djetetu?

Pedagozi upozoravaju da AI treba biti pomoćnik, a ne zamjena za razmišljanje. Najveći rizik nije to što će djeca koristiti ove alate, nego što bi mogla prestati razvijati vlastite ideje, kritičko mišljenje i sposobnost rješavanja problema.

Pitanje koje roditelji i nastavnici sve češće postavljaju nije treba li zabraniti umjetnu inteligenciju, nego kako djecu naučiti da je koriste odgovorno.

Kada chatbot postane sagovornik

Posebnu pažnju stručnjaka privlači činjenica da neka djeca s umjetnom inteligencijom ne razgovaraju samo zbog škole.

Neka joj pričaju kako im je prošao dan, traže savjet, povjeravaju svoje brige ili jednostavno razgovaraju kada im je dosadno.

Psiholozi upozoravaju da AI može biti koristan alat za učenje i istraživanje, ali ne može zamijeniti prijateljstvo, porodicu niti odnose s vršnjacima. Djeca i dalje trebaju razvijati socijalne vještine kroz stvarne razgovore, zajedničku igru i iskustva koja nijedna aplikacija ne može ponuditi.

Roditelji često ne znaju šta djeca rade

Još jedan izazov predstavlja činjenica da mnogi roditelji nikada nisu koristili generativnu umjetnu inteligenciju. Zbog toga teško mogu procijeniti šta njihova djeca rade, koliko vremena provode koristeći ove alate i da li dobijaju tačne informacije.

Stručnjaci za digitalnu pismenost zato savjetuju da roditelji ne zabranjuju AI, nego da se zainteresiraju za način na koji ga djeca koriste.

Umjesto pitanja: “Jesi li danas koristio ChatGPT?”, možda je korisnije pitati: “Šta si danas naučio uz njegovu pomoć?”, “Da li misliš da je odgovor bio tačan?” ili “Kako bi to provjerio?”

Takav razgovor razvija kritičko razmišljanje, koje će biti jedna od najvažnijih vještina u vremenu kada će umjetna inteligencija biti prisutna u gotovo svakom zanimanju.

Nova vrsta pismenosti

Kao što su prethodne generacije morale naučiti kako sigurno koristiti internet i društvene mreže, današnja djeca morat će savladati još jednu vještinu – razumjeti kako funkcioniše umjetna inteligencija.

To podrazumijeva sposobnost da prepoznaju kada AI može biti koristan, kada može pogriješiti, kako provjeriti informacije koje nudi i zašto nije dobro dijeliti lične podatke u razgovoru s chatbotovima.

Stručnjaci ovu sposobnost već nazivaju AI pismenošću i smatraju da će ona uskoro biti jednako važna kao digitalna ili medijska pismenost.

Raspust koji otvara nova pitanja

Ljetni raspust mogao bi biti idealna prilika da roditelji zajedno s djecom istraže mogućnosti koje nude alati umjetne inteligencije. Da zajedno napišu priču, nauče nekoliko riječi stranog jezika ili osmisle plan za porodični izlet.

Ali isto tako, raspust bi mogao biti vrijeme kada će se prvi put otvoriti ozbiljan razgovor o tome gdje završava pomoć tehnologije, a gdje počinje odgovornost čovjeka.

Jer djeca koja danas odrastaju neće pamtiti svijet bez umjetne inteligencije. Za njih ona neće biti budućnost, nego svakodnevica. Upravo zato najveći izazov neće biti kako ih zaštititi od AI-ja, već kako ih naučiti da ga koriste tako da ostanu radoznali, kreativni i sposobni misliti svojom glavom.

Prethodna priča

DJECA U ERI KLIMATSKIH PROMJENA: Raspust pod crvenim meteoalarmom

Naredna priča

NASTUP NA SVJETSKOJ POZORNICI: Mladi bh. golfer Vanja Miralem na nastupa na prestižnom prvenstvu u SAD

Najnovije iz Mediji i tehnologija

Don't Miss