Ovaj model razvijen je krajem 1990-ih godina, u vrijeme kada je Island bilježio zabrinjavajuće podatke o rizičnim ponašanjima među mladima. Umjesto represije i kažnjavanja, odlučeno je da se problem rješava prevencijom i ulaganjem u djecu
Island se danas često navodi kao primjer dobre prakse kada je riječ o sigurnosti djece i mladih, posebno u prevenciji rizičnih ponašanja poput konzumiranja alkohola, droga i nasilja.
Ključ uspjeha leži u tzv. Islandskom modelu prevencije, sistemskom pristupu koji u fokus stavlja porodicu, školu i lokalnu zajednicu.
Ovaj model razvijen je krajem 1990-ih godina, u vrijeme kada je Island bilježio zabrinjavajuće podatke o rizičnim ponašanjima među mladima. Umjesto represije i kažnjavanja, odlučeno je da se problem rješava prevencijom i ulaganjem u djecu.
Dijete u centru sistema
Osnovna ideja islandskog modela jeste da se djeca i mladi osjećaju sigurno, uključeno i podržano. Fokus nije na tome šta djeca rade pogrešno, već zašto se okreću rizičnim ponašanjima i kako im društvo može ponuditi zdravu alternativu.
Sigurnost djece posmatra se široko – ne samo kao zaštita od nasilja, već i kao zaštita od zanemarivanja, izolacije i loših utjecaja okruženja.
Porodica kao ključni faktor
Roditelji imaju centralnu ulogu. U Islandu se snažno potiče:
- kvalitetno vrijeme roditelja s djecom
- jasno postavljanje granica
- interes roditelja za to gdje su djeca, s kim i kako provode slobodno vrijeme
Zakonima i društvenim normama dodatno se osnažuje roditeljska odgovornost, ali i podrška porodicama kroz savjetovališta i edukacije.
Škola i zajednica rade zajedno
Škole, lokalne vlasti, sportski klubovi i kulturne institucije povezani su u jedinstven sistem. Djeci se nude besplatne ili subvencionirane vannastavne aktivnosti – sport, muzika, umjetnost i kreativni programi – kako bi slobodno vrijeme provodili u sigurnom i strukturiranom okruženju.
Istraživanja su pokazala da uključivanje djece u organizovane aktivnosti značajno smanjuje izloženost rizičnim situacijama i povećava osjećaj pripadnosti.
Podaci umjesto pretpostavki
Jedna od ključnih karakteristika islandskog modela je kontinuirano prikupljanje podataka. Redovno se provode anonimne ankete među djecom i mladima o njihovim navikama, osjećaju sigurnosti i okruženju u kojem odrastaju.
Na osnovu tih podataka, lokalne zajednice prilagođavaju mjere i programe stvarnim potrebama djece – što model čini fleksibilnim i dugoročno održivim.
Vidljivi rezultati
Rezultati su impresivni. U posljednje dvije decenije Island je zabilježio drastičan pad konzumacije alkohola, duhana i droga među mladima, kao i smanjenje nasilja i delinkvencije.
Stručnjaci ističu da uspjeh nije rezultat jedne mjere, već dosljedne i dugoročne politike ulaganja u djecu i mlade.
Može li se model primijeniti kod nas?
Iako društveni kontekst nije isti, osnovne poruke islandskog modela univerzalne su: ulaganje u djecu, podrška roditeljima, sigurno okruženje i zajednička odgovornost cijelog društva.
Islandski model prevencije pokazuje da sigurnost djece nije trošak, već investicija – ona koja se višestruko vraća kroz zdravije i sigurnije društvo.
