Mnogi upravo u tinejdžerskom dobu dolaze prvi put u dodir s alkoholom – najčešće iz radoznalosti, pritiska vršnjaka ili želje da se osjećaju odraslo
Tinejdžerski dani nisu jednostavni. Vrijeme je to sazrijevanja, preispitivanja svega oko sebe, ali i doba kada mladi sebi postavljaju brojna pitanja koja ih oblikuju kao osobe – ko sam, što želim, kako me drugi vide…
U toj znatiželji i (ne)sigurnosti, mladi vole isprobavati nove stvari i imitirati odrasle. Pa na red dođe i alkohol.
To je za odrasle, to je cool, to je super. Niko, naravno ne razmišlja koliko je alkohol štetan.
Ozbiljne posljedice
Mnogi upravo u tinejdžerskom dobu dolaze prvi put u dodir s alkoholom – najčešće iz radoznalosti, pritiska vršnjaka ili želje da se osjećaju odraslo. Međutim, iako se alkohol u našem društvu često toleriše ili smatra „normalnim dijelom odrastanja“, posljedice mogu biti ozbiljne.
Zato je, kao i u brojnim drugim stvarima, potrebna pomoć odraslih. Ne samo da im kažu kako alkohol nije za maloljetnike, već i da im pokažu načine kojima mogu osnažiti svoj ispravan stav prema alkoholu.
Stručnjaci upozoravaju da mozak tinejdžera još nije potpuno razvijen, posebno dijelovi odgovorni za kontrolu impulsa i donošenje odluka. Zbog toga je alkohol u ovoj dobi posebno opasan: utiče na pamćenje, koncentraciju i emocionalnu stabilnost, povećava rizik od nesreća, nasilja i rizičnih seksualnih ponašanja.
Dugoročno, rano konzumiranje alkohola povećava vjerovatnoću razvoja zavisnosti u odrasloj dobi. Osim fizičkih i psihičkih posljedica, alkohol često dovodi i do problema u školi, sukoba u porodici i povlačenja iz pozitivnih društvenih aktivnosti.
Roditelji i nastavnici imaju ključnu ulogu – otvoren razgovor, povjerenje i lični primjer mnogo su djelotvorniji od zabrana. Djeci treba jasno reći da alkohol nije znak zrelosti, nego rizik koji može ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje i budućnost.
Istraživanje je pokazalo da se, što je normalno, kod tinejdžera javlja znatiželja i potreba za eksperimentiranjem, što ponekad dovodi i do isprobavanja alkohola. No, ujedno je i uočilo i četiri situacije u kojima mladi ipak odlučuju alkoholu reći – ne.
1. Društvo je važno
Na konzumaciju pića koja sadržavaju alkohol mladi se obično odlučuju u društvu bliskih osoba – čak 44 % njih posegnut će za pićem na prijateljevoj zabavi. Prema istraživanju najveći postotak mladih smatra da je važno uklopiti se u društvo u kojem se kreću (72 %), te uklopiti se u novo društvo (69 %). Ako se kreću u društvu u kojem se ne konzumiraju alkoholna pića, velika je vjerojatnost da i neće doći u iskušenje isprobati ga. Gotovo polovica tinejdžera (46 %) tvrdi da kad izađu s društvom, nitko među njihovim prijateljima ne konzumira alkohol.
2. Biti pijan nije cool
Mladi ipak imaju promišljene stavove prema alkoholu, s obzirom na to da velika većina njih (89 %) vjeruje da je moguće dobro se zabaviti bez alkohola te da oko 2/3 smatra kako nije „cool“ biti pijan ili pripit. Ipak, od onih koji povremeno znaju konzumirati alkoholna pića, dosta njih kao razloge ističu samopouzdanje (48 %), opuštanje (45 %) i uzbuđenje (42 %).
3. Aktivnosti povećavaju odgovornost
Slobodno vrijeme izvan kuće mladi provode na različite načine, pri čemu su najpopularnije aktivnosti sport i fitness te druženje s prijateljima na otvorenom. Oba spola sudjeluju u ovim aktivnostima, no postoje uočljive razlike – dečki se češće bave sportom i više vremena provode s prijateljima na otvorenom prostoru. Aktivnosti su jako bitne, što pokazuje i podatak da među mladima koji nikad nisu probali neko alkoholno piće, ima značajan broj onih koji su kao razlog izbjegavanja naveli bavljenje sportom ili fitnessom (29 %).
4. Mladi žele razgovarati s roditeljima
Važno je istaknuti da većina maloljetnika, njih 2/3, tvrdi da vrlo otvoreno razgovara s roditeljima o svojim i iskustvima prijatelja vezano za konzumaciju alkohola, a barem površno ili posredno njih još 24 %. Štoviše, velika većina tinejdžera (93 %) je izjavila kako bi voljeli i ubuduće razgovarati o ovoj temi s roditeljima (65 % čak vrlo detaljno), što samo podcrtava njihovu vrlo važnu ulogu u prevenciji. Otvoreni razgovori o rizicima i odgovornom konzumiranju mogu pomoći mladima da donose informirane odluke i postave vlastite granice.
Kako razgovarati o rizicima
Treba imati na umu da je alkohol posebno opasan za tinejdžere jer njihov mozak još nije u potpunosti razvijen. Posebno područja zadužena za donošenje odluka, kontrolu impulsa i razumijevanje posljedica. Zbog toga je konzumiranje alkohola u tinejdžerskom periodu rizičnije nego u odrasloj dobi.
Alkohol može:
- usporiti razvoj mozga i uticati na pamćenje i učenje,
- oslabiti koncentraciju i pažnju,
- povećati sklonost impulzivnom ponašanju,
- dovesti do nesreća, nasilja i rizičnih seksualnih ponašanja,
- izazvati emocionalne probleme i depresiju.
Mladi koji rano počnu piti imaju veće šanse da kasnije u životu razviju zavisnost od alkohola ili drugih supstanci.
Razgovarati otvoreno
Roditelji, nastavnici i staratelji imaju presudnu ulogu u prevenciji. Najvažnije je razgovarati – otvoreno, iskreno i bez osuđivanja. Mladi trebaju osjećaj povjerenja, a ne straha.
Preporučuje se:
- razgovarati o tome šta alkohol radi tijelu i mozgu,
- objasniti zašto odrasli ponekad piju, ali tinejdžeri ne bi trebali,
- postaviti jasna pravila i granice,
- biti dobar primjer – umjerenost i odgovornost,
- podržavati aktivnosti u kojima mladi razvijaju samopouzdanje i pripadnost bez alkohola.
Poruka mladima
Alkohol nije znak zrelosti ni hrabrosti. Prava zrelost pokazuje se sposobnošću da se donesu odgovorne odluke i da se kaže “ne” kada svi drugi kažu “da”.
Briga o sebi, svom tijelu i svojim izborima najbolji je način da sačuvate zdravlje i slobodu.
