Kako kao roditelji možemo da pomognemo djetetu da postigne stepen odgovornosti da uči redovno i na vrijeme? Zbog čega je motivacija bolja od kazne? Kako da podstaknete dijete da uči a da mu niko ne kaže?
Domaća zadaća u zadnji čas, lektira u nedjelju navečer, trčanje da se nekoliko lekcija za sutrašnji test savlada danas, borba sa gradivom?Ako ste prepoznali neki od scenarija (ili svaki!) kod svog djeteta, znajte da niste jedini.
Neredovno i nerado učenje ubraja se u jedan od češćih problema sa kojim se suočavaju savremeni roditelji. Istina je da je „kampanjaca“ oduvijek bilo (možda smo i mi bili jedan od njih). Međutim, uz toliko (digitalne) zabave koja je djeci danas dostupna, čini se da je učenje definitivno na posjlednjem mjestu u njihovom rasporedu – osim ako ne razviju samodisciplinu i motivaciju.
Kako kao roditelji možemo da pomognemo djetetu da postigne stepen odgovornosti da uči redovno i na vrijeme? Zbog čega je motivacija bolja od kazne? Kako da podstaknete dijete da uči a da mu niko ne kaže?
Ključna razlika između prisiljavanja i motivisanja vašeg djeteta da uči svodi se na to kakvu atmosferu ste stvorili za učenje. Svaki put kada tjerate dijete da čita/riješi zadatak/nauči lekciju, dijete zapravo doživljava učenje kao negativno iskustvo koje u njemu izaziva ogorčena osjećanja. Prisiljavanje je kontraproduktivno, jer je vrlo vjerovatno da dijete neće biti toliko efikasno (neće biti odličnih ocjena). Ujedno, spriječavate ga da prirodno razvije samodisciplinu.
S druge strane, ako istinski motivišete dijete, pokrećete njegovu radoznalost, stimulišete ga da otkrije nešto novo. Dalje, to vodi ka učenju sa razumijevanjem, kao i boljim rezultatima na testovima.
Lakši put
Kao roditelj, možda ćete biti u iskušenju da natjerate svoje dijete da uči. Kada imate gust raspored i porodicu o kojoj treba da brinete, prirodno je da želite da riješite problem na najbrži i najjednostavniji mogući način. U tom slučaju nije iznenađujuće ako se odlučite za „lakši put“: idi u sobu i završi taj domaći!
Međutim, čak i ako ovo „instant rješenje“ djeluje u datom trenutku, poslije izvjesnog vremena postaje jasno da samo produžavate problem. Prema tome, umjesto da „tjerate“ dijete da uči, potražite način da ga motivišete i uskoro će to raditi samo bez vašeg zahtjeva.
Radne navike
Kako da izgradite radnu naviku i podstaknete dijete da redovno uči, ako ono odugovlači i odlaže pisanje domaćeg zadatka? Nije retkost da se dete nakon škole osjeća toliko preopterećeno da ne želi „da ima ništa sa učenjem“ kad se vrati kući. Naravno, krajnji ishod vam je poznat – domaći će uraditi tek kada ih primorate.
Koji je najbolji način da izbegnete „silu“ i motivišete dijete da ranije završi svoje obaveze?
Najprije, pokažite svom djetetu koliko vam je drago što ga vidite poslije škole. Dopustite mu da se malo odmori i radi neku aktivnost koja nije povezana s učenjem. Možda može da izađe van da se provoza biciklom, igra košarku sa društvom ili igra omiljenu video igricu. Kada se djetetov mozak odmori od učenja u školi – iskoristite trenutak da ga podstaknete da započne domaći zadatak.
Ovaj pristup bi trebalo da omogući djetetovom telu i umu dovoljno vremena za odmor i tako mu pruži priliku da postane motivisano da ponovo uči. Idealno bi bilo da nakon završenog domaćeg zadatka i prije odlaska na spavanje dijete ima još prostora za igru i opuštanje.
Ništa od taktičnog pristupa
U nekim slučajevima, djetetovo odugovlačenje sa domaćim zadatakom uprkos roditeljskom taktičkom pristupu može loše završiti. Nije isključeno da kao roditelj ostavite dovoljno vremena za odmor, a da dijete nakon toga i dalje ne želi da radi domaći. Kako se boriti sa djetetovom tvrdoglavošću i otporom i zainteresovati ga za knjigu?
Za početak, napravite zajedno nedeljnu kontrolnu listu zadataka. Neka svaki put kada završi neku obavezu obilježi to. Primjera radi, u ponedjeljak možete kao glavnu obavezu staviti domaći zadatak, u utorak čitanje dvije stranice knjige, u srijedu rješavanje tri zadatka iz matematike, itd. Pored svakog zadatka stavite kvadratić za potvrdu. Djeca vole da „štikliraju“, to im pomaže da vide koliko su postigli.
Ako su sva polja za potvrdu označena do kraja nedelje, obećajte im neku nagradu. Nekad će to biti omiljeni slatkiš, nekad odlazak u bioskop ili spavanje kod drugarice. U svakom slučaju, ako se dogovorite oko zadataka i nagrade, vremenom ćete kod djeteta izgraditi naviku da sve svoje školske obaveze završava blagovremeno.
Šta kad djetetu svaka obaveza brzo dosadi?
Ako se vaše dijete žali da mu je zamorno da radi domaći, pribjegnite zabavnim rješenjima – pretvorite domaći zadatak u igru! Pomozite mu da riješi matematičke probleme i izazove koristeći igračke za demonstraciju. Omiljeni autići mogu da budu korisno sredstvo za učenje sabiranja i oduzimanja ili složenijih računskih operacija kao što je množenje i dijeljenje.
Približite mu gradivo iz fizike i hemije uz pomoć „kuhinjskih“ eksperimenata. Primjera radi, možete naučiti školarca da napravi „vulkan“ tako što ćete u činiju sa sodom bikarbonom nasuti sirće. Svaki postupak koji čini domaći zabavnim je korak bliže snažnoj motivaciji kod djeteta za učenje.
Preteški, dugi zadaci
Vrijeme je nerijetko najveći protivnik i djece i roditelja kad je u pitanju učenje. Ako se zadaci odlažu, ostavljaju za posljednji čas, lako je pretpostaviti da će djetetu popustiti koncentracija zbog pritiska ili umora, kao i da će roditelji izgubiti strpljenje.
Međutim, vrijeme može da bude naš saveznik ako se pravilno postavimo i uzmemo u obzir činjenicu da djeca u mlađem uzrastu uglavnom ne razumiju vrijeme baš kako treba. Ako se vaše dijete žali da pisanje domaćeg zadatka ili učenje lekcije predugačko traje, možete isprobati jedan mali eksperiment. Pitajte ga da li želi da uči 20 ili 200 minuta. Velike su šanse da će se opredijeliti za kraću varijantu. Pokrenite tajmer i izazovite ga da završi prije nego što istekne vrijeme. Ovo može da pomogne djetetu da se postepeno prilagođava sve dužim zadacima, ostane motivisano i pritom razvije samopouzdanje.
Takođe, nemojte određivati neki zadatak ili lekciju kao „teške“, jer zvuči demotivišuće. Kada djetetu kažete da je neki zahtjevan zadatak težak, povjerovaće da ne može da se nosi sa izazovom i da ga nikad neće riješiti. Umesto toga dijelite zadatke na „veoma lake“, „lake“ i „skoro lake“. Kada kažemo da je neka lekcija laka, dijete se i prije učenja osjeća spremno da savlada gradivo.
Ne zaboravite da pohvalite dijete
Ako se potrudite da svom djetetu olakšate proces domaćeg zadatka, pokazaćete mu da ste na njihovoj strani. Ujedno povećavate njegovo samopouzdanje i motivišete ga da uči. Ne potcjenjujte moć pohvale! Kada pohvalite dijete jer je na vrijeme, tačno i staloženo završilo domaći zadatak ili naučilo lekciju, zapamtiće taj osjećaj postignuća i nastaviće da se trudi.
Vremenom, kada se sa roditeljskom pohvalom i podrškom udruže i odlične ocjene – dijete će uvidjeti korist redovnog učenja i preskočit će „kampanjske zamke“.
