Wissbourd i saradnici su sastavili listu preporuka koje roditeljima mogu pomoći da od svoje djece stvore brižne, ugledne, odgovorne odrasle osobe. Zašto je ovo važno? Važno je ako želimo da naša djeca budu moralni i čestiti ljudi kad odrastu
Richard Weissbourd, psiholog sa Harvarda piše o značaju razvitka empatije kod djece, a koliko je za njega ovo važna tema govori i činjenica da je pokrenuo projekat „Budimo brižniji“ (Making Caring Common) koji ima za cilj da pomogne djeci da nauče da budu ljubazna.
Vjerovatno ste pomislili da bi roditelji to već trebalo da rade, zar ne? Ali nije baš tako, sudeći prema rezultatima skoro obavljene ankete. Oko 80 odsto mladih ispitanika u studiji reklo je da su njihovi roditelji bili više zabrinuti za njihovo ostvarenje ili sreću nego za to da li njihova djeca vode računa o drugima. Štaviše, sagovornici su u proporciji tri prema jedan izjavili da su im roditelji više mare za to da imaju dobre ocjene, nego da li pokazuju brigu prema drugim članovima zajednice .
Zato su Weissbourd i njegovi saradnici su sastavili listu preporuka koje roditeljima mogu pomoći da od svoje djece stvore brižne, ugledne, odgovorne odrasle osobe.
Zašto je ovo važno? Važno je ako želimo da naša deca budu moralni i čestiti ljudi kad odrastu.
– Djeca se ne rađaju kao dobra ili loša, i nikada ne treba odustajati od njih. Njima su samo potrebni odrasli koji će im pomoći da postanu brižni, puni poštovanja i odgovorni za svoju zajednicu u svakoj fazi njihovog djetinjstva – složili su se istraživači.
Stavite brigu za druge na prvo mjesto
Zašto? Roditelji imaju tendenciju da pridaju važnost prvenstveno sreći svoje djece i njihovim dostignućima. Ali djeca treba da nauče da balansiraju između svojih potreba i potreba drugih, bilo da je to prebacivanje lopte saigraču ili odluka da se bore za prijatelja koji je zlostavljan.
Kako? Djeca treba da čuju od roditelja koji brinu o drugima, da je briga za druge prioritet. Rezultat je sljedeći – djeca onda imaju visoko razvijenu empatiju i ostaju dosljedni svojim obavezama čak i kada ih ne žele. Na primjer, prije nego što djeca prestanu da odlaze na treninge ili na probe benda ili žele da prekinu druženje sa nekim, trebalo bi da ih roditelji zamole da razmotre svoje obaveze prema grupi, klubu ili bendu i ohrabre ih da rade na rješavanju problema koji ih čine nezadovoljnim, prije nego da odustanu.
Provjerite da li se vaša dejca starijima uvek obraćaju s poštovanjem, čak i kada su umorni, pod stresom, ili ljuti. Naglasite da vredujete brižljivost kada ste u interakciji sa drugim značajnim odraslim osobama u životima vaše djece.
Pružite im priliku da vježbaju brižnost i zahvalnost
Zašto? Nikad nije kasno da postanu dobre osoba, ali to se neće dogoditi samo od sebe. Djeca treba da vježbaju brigu o drugima i zahvalnost za one koji brinu o njima, kao i da doprinose boljitku životima drugih ljudi. Studije pokazuju da ljudi kojima je prešlo u naviku da izražavaju zahvalnost, imaju veće šanse da budu od pomoći, velikodušni, suosjećajni i da lakše praštaju – a samim tim su im veće i šanse da budu sretni i zdravi.
Kako? Učenje da budu brižni i pažljivi je kao učenje nekog sporta ili vježbanje sviranja instrumenta. Dnevno ponavljanje, bilo da je u pitanju pomoć prijateljima sa domaćim zadacima, pomoć roditeljima u kući, ili ispomoć nastavniku, razvija naviku suosjećanja. Svakodnevna vježba čini čuda.
Nemojte nagraditi svoje dijete za svaki čin predusretljivosti, poput raspremanja kreveta ili stola. Sasvim je očekivano da nam djeca pomažu u kućnim poslovima, kao i prijateljima i susjedima u nekim drugim, dvorišnim poslovima, i zato treba nagraditi samo neobična jdela dobrote.
Razgovarajte sa svojim djetetom o dobrim ili nemarnim djelima koje vide na televiziji i o pravednim i nepravdnim djelima u kojima se mogu zadesiti kao svjedoci. I kroz takve razgovore utvrđujete gradivo.
Uključite vaše dijete u krug brige
Zašto? Svakom djetetu je stalo do uskog kruga svoje porodice i prijatelja. Izazov je pomoći djeci da nauče da brinu o nekome izvan tog kruga, kao što je novi drug u razredu, neko ko ne govori vaš jezik ili ne tako blizak komšija.
Kako? Djeca treba da nauče da se fokusiraju tako što će pažljivo slušati i pomagati onima u njihovoj neposrednoj blizini, ali i da sagledaju širu sliku i uzmu u obzir tuđe uglove gledanja, posebno onih koji su ugroženi. Tako će shvatiti da njihove odluke, kao što su odlazak iz sportskog tima ili benda, mogu uticati i na druge ljude. Recimo pokolebati ostale članove i učiniti da i oni požele da odu, ili prosto ostaviti tim bez igrača, kada im je potreban. Posebno u današnjem, globalno povezanom svetu, djeca moraju da razviju zabrinutost za ljude koji žive u veoma različitim kulturama i udaljenim zajednicama.
Zato provjerite da li su vaša djeca prijateljski nastrojena i zahvalna svim ljudima u svakodnevnom životu, kao što su vozač autobusa ili prodavačica u radnji.
Ohrabrite dejcu da se brinu za one koji su ugroženi. Dajte djeci neke jednostavne ideje za stupanje u „brižnu i hrabru zonu,“ kao recimo da utješe nekog koga su djeca zadirkivala.
Koristite novinske ili TV priče da navedete svoje dijete da razmišlja o teškoćama sa kojima se suočavaju djeca u drugim zemljama.
Budite jak moralni uzor i mentor
Zašto? Djeca uče etičke vrednosti tako što posmatraju djela odraslih koje poštuju. Oni takođe uče vrijednosti i razmišljanjem o etičkim dilemama i razgovoru sa odraslima, npr. „da li da pozovem novog komšiju na moj rođendan, kada ga moj najbolji prijatelj ne voli?“
Kako? Biti moralni uzor i mentor znači da moramo da vježbamo iskrenost, poštenje, i brižnost. Ali to ne znači biti savršen svo vrijeme. Da bi nas naša djeca poštovala i vjerovala nam, moramo da priznamo svoje greške i mane. Mi takođe treba da poštujemo razmišljanje naše djece i slušamo njihove ideje kako bi se oni angažovali za druge.
Zato osmislite zadatak za vaše djete na temu „briga za druge“ barem jednom mjesečno. Još bolje, uradite ovaj zadatak zajedno!
Zadajte djetetu etičku dilemu za vrijeme večere ili ga pitajte o dilemama sa kojima se suočava, i zajedno prodiskutujte do pronalaska rješenja.
Naučite djecu da upravljanju destruktivnim osjećanjima
Zašto? Sposobnost da se brinu o drugima često može biti zasjenjena bijesom, stidom, zavišću, ili drugim negativnim osjećanjima.
Kako? Moramo da naučimo djecu da su sva osjećanja u redu, ali da neka ne treba dadodatno da hranimo, čak naprotiv, da ih se treba što prije riješiti i pobijediti ih, jer prosto nikom nisu od pomoći. Djeci je potrebna naša pomoć kako bi naučila da se izbore sa ovim osjećanjima.
Evo jednostavnog načina da naučite dijete da se smiri: neka prvo duboko udahne na nos pa izdahne kroz usta, i tako pet puta. Vježbajte kada je vaše dete mirno. Onda, kada vidite da je uznemireno, podsjetite ga na korake za smirenje i uradite ih sa njim. Poslije nekog vremena ono će početi da to radi samo, tako da će moći da savlada negativna osjećanja i usredsredi se na dobre stvari.
