Pripremite djecu na sezonu hladnih dana – dajte njihovom organizmu da se prilagodi na najbolji mogući način
Dolazi nam novo godišnje doba, jesen, a sa njom i kiše, hladnije vrijeme i prilagođavanje na vremenske uslove nakon sprnog i vrućeg ljeta.
Stariji se odlučuju na više šetnji, makar i sa kabanicom, a mnogi roditelji se pitaju trebaju li dijete izvesti vani i je li kraj dječijim igrama kad počinje vrijeme za jaknu.
Pitanje je na mjestu jer se rijetki žele smrzavati na klupicama u parku dok se dijete igra. Ali, sat vremena dnevno – barem sat vremena dnevno možemo.
Kako ste tokom ljeta imali društvo roditelja s kojima ste stekli čak i prijateljstva, vjerujemo da postoje i oni koji će se okupljati i u hladnije dane. Poslije vrtića, poslova, da dijete prošeta, poigra se napolju, vidi prijatelje.
Pripremite djecu na sezonu hladnih dana – dajte njihovom organizmu da se prilagodi na najbolji mogući način. Tako da ste vani. Barem sat vremena dnevno.
A evo zašto je to važno:
1. Jesenji imunitet
Pedijatri i svi zdravstveni radnici uglas će istaći sve blagodati boravka na svježem zraku – kretanje vani djetetu omogućuje da se nadiše svježeg vazduha koji će zasigurno povoljno uticati na njegove disajne puteve (nosići se brže odčepe, sluznica se ne isušuje kao u toplom, sujom vazduhu što dovodi do zgušnjavanja sluzi… ), bolje im radi krvotok , a o blagodatima aktivnosti i umora da i ne govorimo.
I sam kašalj brže će se smiriti ukoliko dijete u pluća unosi svjež, a ne suh, ustajali vazduh, a date li pritom dhetetu da se malo poigra, da dotakne tlo, skuplja jesenje plodove s poda (kestene, žirove), razbacuje lišće, jer i sva ta vanjska prljavština u sebi ima čitav niz dobrih bakterija (mikrobakterija iz tla i vazduha) koje takođe utiču na podizanje djetetovog imuniteta, odnosno stvaranje otpora na brojne bolesti (alergije, dijabetes, multipla skleroza, crijevne bolesti …).
2. Razvija im se vid
Probajte se pitati zašto je sve više i više djece kratkovidno? Istraživanja su pokazala da je jedan od ključnih činioca oštećenja vida na daljinu taj što djeca sve više i više vremena provode u zatvorenom prostoru pod vještačkim svjetlima. Dnevno otvoreno svjetlo pomaže u razvoju vida tako da oči održavaju pravilan razmak između leće i mrežnice, koja čuva vid u fokusu. A fokus je vani ipak malo različitiji nego u zatvorenom prostoru.
3. Doza vitamina D
Djeca svih uzrasta – kao i adolescenti i odrasli – često ne dobijaju dovoljno vitamina D koji pomaže tijelu da apsorbuje kalcijum, kako bi se spriječile bolesti kostiju, dijabetes i bolesti srca. Mlijeko je takođe izvor, ali sunčeva svjetlost je doslovno najbolji lijek. Ljekari često podstiču djecu da se igraju napolju, na suncu – a to što je hladno ne znači da je sunce manje bogato tim potrebnim vitaminom.
4. Zdravije navike spavanja
Ako vaša djeca baš i nemaju neku rutinu spavanja možda je to zato što je njihov „unutrašnji“ sat, njihov dnevni ritam – ugašen. Takvi prirodni ritmovi povezani su sa suncem, a ukoliko dijete nije često napolju njegov organizam jednostavno ne reaguje dovoljno dobro na sučev podražaj i dnevni ritam svakoga dana. Istraživanja su pokazala da ranojutarnje izlaganje suncu posebno može pomoći sinhronizaciji ciklusa spavanja kod djeteta i uopšte njegovog boljeg dnevnog ritma.
5. Svježeg vazduha na pretek
Možda vi mislite da je vazduh napolju ionako previše zagađen, ali ne znate da je vazduh u zatvorenom prostoru minimalno 3 do 5 puta zagađeniji. Prema američkoj Agenciji za zaštitu prirode, vazduh u zatvorenom prostoru uvijek je štetniji od onog napolju, a ovaj podatak od 3 do 5 puta zagađeniji zaista je minimum, jer se nerijetko nakon mjerenja otkriva i čak 100 puta zagađeniji vazduh koji djeca udišu dok ih vi ne puštate napolje.
6. Drži ih uspravnijima
Djeca kod kuće u većini slučajeva sjede – sjede dosta i u vrtiću, pa onda popodne opet dosta sjede prije spavanja.
Boravkom vani, na širokim otvorenim površinama omogućuje im da pravilno razvijaju svoju muskulaturu, ali i mnoge druge stvari – pomažu održavanju dobre gustine kostiju, imaju normalan krvni pritisak i uopšte rizik kraćeg životnog veka.
Djeca su sklonija stajati i kretati se na otvorenom, a studije pokazuju da čak i prilikom obavljanja istih poslova, dječja su tijela puno mobilnija, kada su ti zadaci izvršavaju napolju.
7. Poboljšava im se pažnja
Ovo nije definitivno dokazano, ali nekoliko je studija pokazalo da vanjski podražaji pomažu umanjiti simptome ADHD-a. Svakodnevna šetnja, pa makar i kratka, kroz zeleni krajolik pomaže smirivanju svih nas pa bi svakako trebalo da utiču i na hiperaktivnu djecu.
8. Smanjuje se stres
Slično kao i s pozitivnim učincima igre i raspone pažnje, gledajući zelene površine u svakom čovjek pomaže smanjiti količinu stresa, pa tako i u djece. Istraživanja su pokazala da nervozni životni događaji uzrokuju manje psihološke poremećaje kada su djeca okružena prirodom.
I baš zbog svega ovoga izađite svaki dan. Barem sat vremena.
