Ako se niske stope vakcinacije nastave, suočićemo se sa još većim epidemijama koje će opteretiti zdravstveni sistem i ugroziti živote
Počela je Europska sedmica imunizacije, koja se obilježava svake godine posljednje sedmice aprila, kako bi se promovirala svijest o važnosti imunizacije u prevenciji bolesti i zaštiti života.
Ovogodišnja Evropska sedmica imunizacije ima poseban značaj jer se ove godine obilježava i 50. godišnjica Proširenog programa imunizacije.
U znak sjećanja na ovu prekretnicu, globalna kampanja će proslaviti izuzetna dostignuća Proširenog programa imunizacije u posljednjih 5 decenija u zaštiti više generacija od ozbiljnih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom. Također, naglasit će se i hitna potreba da se postigne visok i održiv obuhvat vakcinacijom u svakoj zajednici kako bi se, sada i u budućnosti, spriječilo izbijanje vakcinom preventabilnih bolesti.
Najznačajnija aktivnost
Pitanje zaštite zdravlja stanovništva, posebno djece, i provođenje imunizacije je najznačajnija aktivnost u sistemu zdravstvene zaštite.
Doktrinarni pristup u medicini je provođenje imunizacije kao jedne od najuspješnijih i najisplativijih javnozdravstvenih mjera zdravstvene zaštite u svijetu, a u Bosni i Hercegovini provođenje Programa obavezne imunizacije ima dugu tradiciju i tome se uvijek poklanjala posebna pažnja.
No, tokom pandemije COVID-19 zabilježen je pad obuhvata imunizacijom. Kao rezultat toga, u svijetu se ponovo pojavljuju oboljenja poput difterije i bolesti malih boginja. A tako smo dugo čekali da odahnemo i kažemo: nikad više!
Vakcinacija je, tu nema rasprave, jedno od najvećih medicinskih, ali i civilizacijskih dostignuća, te je obaveza cjelokupnog društva da ulaže kontinuirane napore na unapređenju programa imunizacije i povećanja obuhvata vakcinacijom.
Niski obuhvati
U BiH su vakcinalni obuhvati nisku i to za posljedicu ima pojavu bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama, poput morbila i velikog kašlja. Pa zašto to ne radimo? I čemu izlaganje opasnosti naše djece?
Samo u Republici Srpskoj, do 29. novembra 2024. godine, prijavljeno je čak 311 slučajeva morbila, smrtonosne bolesti koja se može spriječiti – vakcinacijom. Najveći broj slučajeva zabilježen je u Bijeljini (228), Banjaluci (32), te Istočnom Novom Sarajevu (15), dok su sporadični slučajevi prisutni i u drugim opštinama.
Zabrinjavajuće je da među oboljelima ima čak 18 djece mlađe od godinu dana, koja još nisu ni mogla biti vakcinisana, kao i 143 djece u dobi od 1 do 4 godine, te 77 djece od 5 do 9 godina što ukazuje na nizak obuhvat MRP vakcinom (protiv morbila, rubeole i zaušnjaka, zove se još i MMR). Ovo je direktna posljedica dugogodišnjih kampanja dezinformacija i zanemarivanja javnozdravstvenih preporuka.
Morbili su visoko zarazna bolest koja može uzrokovati teške komplikacije, uključujući upalu pluća, encefalitis, pa čak i smrt. Vakcina protiv morbila je sigurna, efikasna i jedini način da zaštitimo najugroženije članove naše zajednice, uključujući bebe i osobe koje iz medicinskih razloga ne mogu primiti vakcinu.
Zabrinjavajući podaci
Zabrinjavajući podaci o vakcinaciji u Republici Srpskoj otkrivaju alarmantno niske stope za ključne vakcine koje štite djecu od ozbiljnih bolesti. Najnoviji izvještaji pokazuju da je obuhvat prvom dozom MRP vakcine, koja štiti od morbila, rubeole i zaušnjaka, svega 69% na nivou regija. U Bijeljini je situacija još kritičnija, sa samo 43,38% djece koja su primila vakcinu, dok je revakcinacija na niskih 43,69%.
Još ozbiljnije je stanje s petovalentnom vakcinom, gdje je procenat revakcinacije u regiji Banja Luka svega 61%, dok Istočno Sarajevo bilježi 54,73%.
Ozbiljni nedostaci u FBiH
Podaci za 2022. godinu u Federaciji BiH (Godišnjak Zavoda za javno zdravstvo) otkrivaju ozbiljne nedostatke u obuhvatu imunizacijom. MRP vakcina, ključna za zaštitu od morbila, ima prosječan obuhvat od samo 62,7%, daleko ispod potrebnih 95% za kolektivni imunitet. Posebno nizak obuhvat za 1, dozu MRP vakcine bilježe kantoni poput Sarajevskog (30,6%), Zapadno-hercegovačkog (38%) i Hercegovačko-neretvanskog (44,1%). Slični problemi javljaju se i kod DTP vakcine, posebno treće doze, s prosječnim obuhvatom od 70,3%, što ostavlja djecu nezaštićenom od difterije, tetanusa i pertusisa. Ovi podaci ukazuju na hitnu potrebu za jačanjem povjerenja u vakcinaciju.
Ovakve brojke otvaraju vrata za povratak ozbiljnih bolesti poput morbila i difterije, što smo već vidjeli s nedavnom epidemijom morbila.
Vakcine su najsigurniji način da zaštitimo djecu i zajednicu – svako odlaganje vakcinacije rizikuje živote i zdravlje. Vrijeme je da ponovo izgradimo povjerenje u imunizaciju prije nego što posljedice postanu nepopravljive.
Ako se niske stope vakcinacije nastave, suočićemo se sa još većim epidemijama koje će opteretiti zdravstveni sistem i ugroziti živote. Vrijeme je da djelujemo – zaštitimo našu djecu i buduće generacije!
