fbpx

Naša tema: Boravak u školi nije ništa više rizičan od boravka u kućama

Pandemija korona virusa je prouzrokovala do sada neviđeni prekid u obrazovanju širom svijeta. Na vrhuncu pandemije, za vrijeme strogo restriktivnih mjera, preko 1,57 milijardi učenika je u više od 190 zemalja bilo pogođeno mjerom zatvaranja škola, a mnogi od njih su se snalazili s učenjem na daljinu, bez potrebne tehnologije. Ovo stanje, nažalost, nije zaobišlo ni Bosnu i Hercegovinu (BiH).

No, nadležni u našoj zemlji su ove godine donijeli odluku da se učenici vrate u školske klupe, što je svakako u skladu s preporukama koje su donijeli predstavnici UNICEF-a i Svjetska zdravstvene organizacije, a koje su vezane za školovanje u kontekstu korona virusa.

Regionalna kancelarija SZO za Evropu i Regionalna kancelarija UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju poručuju da škole trebaju ostati otvorene i usvojiti mjere za smanjenje prenosa virusa kako bi svi bili sigurniji. Škola je mnogo više od puke školske zgrade. Ona je mjesto učenja, sigurnosti i igre, od ključne važnosti za naše zajednice. Kada su škole zatvorene, mnoga djeca, pogotovo najranjivija, mogu propustiti školske obroke i biti izložena nasilju u kući. Izostajanje iz škole može imati dugotrajan negativan uticaj na mentalno, fizičko i emocionalno zdravlje i dobrobit djece – stoji u preporukama.

POVRATAK U ŠKOLSKE KLUPE

O povratku u školske klupe smo razgovarali s novinarkom Senkom Kurt čiji sin ide u sedmi razred Katoličkog školskog centra u Sarajevu, Almom Ahmethodžić, profesoricom sociologije, kulture religije i građanskog obrazovanja iz Sarajeva i epidemiologinjom Andreom Jurić koja ističe da je dosadašnje iskustvo pokazalo da škole nisu mjesta na kojima se zaraza širi.

– Škole nisu prepoznate kao mjesta gdje se zaraza brzo širi. To su i dalje mjesta poput salona za svadbe i noćni klubovi, odnosno mjesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi. Boravak u školi nije ništa više rizičan od boravka djece u kućama. Mi pratimo stanje i mjere se mogu pooštriti ili ublažiti, zavisno od situacije. No, kako do sada ide, najbolji je klasični oblik nastave – kaže Jurić.

Ona ističe da je za djecu jako važno da vrijeme provode u školskim klupama i da se druže s vršnjacima.

– Osim fizičkog, važan je i psihološki, odnosno socijalni razvoj djeteta, te nastojimo sve to da iskombinujemo. Djeca koja imaju bilo kakvu sumnju na neku bolest su dužna da o tome obavijeste razrednike, te da ne dolaze u razred ukoliko imaju bilo kakve simptome. Tokom prethodnih valova smo imali nešto strožije mjere i nismo imali zaražene djece ili je to bilo u vrlo malom broju s blažim simptomima, te smo sada ocijenili da je veća korist nego gubitak ukoliko djeca krenu s, manje-više, klasičnim oblikom nastave – objašnjava Jurić.

Epidemiologinja Andrea Jurić

Upravo su se klasičnom modelu nastave obradovali učenici, ali i roditelji.

Sin je 1. septembra, na njegovu, ali čini mi se još veću našu sreću, krenuo u sedmi razred. Za sada se, nakon godinu i pol online nastave, u školu ide kao u dobra stara vremena. Prije početka škole dobili smo instrukcije o obaveznom poštovanju epidemioloških mjera. To znači da su obavezne maske tokom cijele nastave, viši razredi ne izlaze iz učionica ni na velikom odmoru, a djeci je preporučeno održavanje osobne higijene. Dugo smo razgovarali sa Sinom o tome – objašnjava Kurt.

Ona ne krije da je online nastava pred članove njene porodice stavila brojne izazove, što je svakako učinilo da se raduju klasičnom modelu.  

POŠTOVANJE MJERA

Nikome nije bilo lako “ići” u školu online. Ni nastavnicima, ni učenicima, ni nama roditeljima. Naši nastavnici u KŠC zaista su vanredni, tokom cijele prošle školske godine imali smo svakodnevnu podršku, radilo se kao da je stanje normalno, koliko god je to bilo moguće. Shvatam da su kriteriji bili pomalo spušteni, ali bilo je I trojki, i četvortki. Zato smo ovu školsku godinu spremniji – dodaje Kurt.

No, i klasična nastava, odnosno propisane mjere koje se moraju poštovati, su pred profesore i učenike stavili brojne izazove.

Profesorima je teško jer nose maske i govore po cijeli dan na časovima, ali isto tako i učenicima. Na profesorima je da opominju ako neko skine masku i ne mogu reći da se to pravilo u potpunosti poštuje jer neko skine masku i kaže: „Ne mogu da dišem trenutno. Samo da uzmem zraka“. Mi opominjemo koliko možemo. Drugog načina i rješenja tog problema, jednostavno, još uvijek nema – kaže  Ahmethodžić.

Ona dodaje da je i to, ipak, bolji scenarij od online nastave.

Kada je riječ o srednim školama, mi smo dobili preporuke nadležnog ministarstva i to su, u suštini, slične preporuke kao u tokom prošle školske godine. One podrazumijevaju nošenje maski, otvaranje prozora radi svježeg zraka, kao i to da se djeca ne kreću po školi bez neke posebne potrebe. Broj učenika u razredu je ograničen, a kada je riječ o tome kako učenici prihvataju sve ove mjere mogu reći da im to nije teško palo. Jednostavno je želja za povratkom u školske klupe veća od bilo čega – objašnjava Ahmethodžić.

Profesorica Ahmethodžić

(Kidsinfo.ba)

Prethodna priča

Duplo slavlje u domu porodice Džeko

Naredna priča

COVID-19: Mentalno zdravlje djece i roditelja postaje jedan od najvećih razloga za zabrinutost

Najnovije iz CORONAVIRUS

-->