fbpx

Pedijatrica Zagorka Vidović za Kidsinfo: Kada prestati s dojenjem i kako čuvati mlijeko nakon izdajanja

Pedijatrica prim. dr  Zagorka Vidović iz Doma zdravlja u Šipovu za Kidsinfo piše dojenju. Otkiva nam postoji li pravo vrijeme za prestanak dojenja, te savjetuje kako čuvati mlijeko nakon izdajanja.

U nastavku pročitajte njen tekst.

U našem društvu prevladava stav da je dojenje ispunilo svu svoju vrijednost s godinom dana starosti djeteta. Za taj stav se kao opravdanje navodi slaba ili nikakva dobrobit dojenja za dijete, neprimjerenost dojenja “tako velike djece” u javnosti, rizik od prevelike vezanosti djeteta za majku, te se mlijeko proglašava vodenastim, slabim i jednom riječju – bezvrijednim.

Naravno, posve je nemoguće da majčino mlijeko, kojem se u prvim mjesecima djetetovog života priznaje superiornost nad svim industrijski izrađenim zamjenskim pripravcima, preko noći postane tako slabo i bezvrijedno, a također su posve netačne i naučno neutemeljene  tvrdnje o štetnosti produženog dojenja za mentalni razvoj djeteta.

Dojenje djeteta starijeg od godinu dana ima brojne, manje znane i u našoj javnosti, nažalost,  posve podcijenjene prednosti.

Prednosti s nutricionističkog aspekta:

1. Majčino mlijeko je visokovrijedan izvor nutrijenata i zaštita od bolesti tokom cijelog perioda dojenja, bez obzira na dužinu njegovog trajanja. Prema nedavnom istraživanju, izdojeno mlijeko majke koja doji preko godinu dana ima značajno veći udio masnoća i energije od mlijeka majke koja doji tek nekoliko mjeseci.

2. U drugoj godini dojenja (12-23 mjeseca), količina od 448 ml majčinog mlijeka donosi djetetu:

  • 29% od ukupnih potreba za energijom
  • 43% od ukupnih potreba za proteinima
  • 36% od ukupnih potreba za kalcijem
  • 75% od ukupnih potreba za vitaminom A
  • 76% od ukupnih potreba za folnom kiselinom
  • 94% od ukupnih potreba za vitaminom B12
  • 60% od ukupnih potreba za vitaminom C

3. Nije rijetkost da se dojenoj djeci starijoj od šest mjeseci preporučuje odvikavanje od dojenja u slučaju ako nisu dobro prihvatila dohranu i, prema nekim procjenama, jedu premalo “čvrste hrane”. Ovakve preporuke nisu u skladu s rezultatima brojnih istraživanja,  prema kojima dojenje nema nikakve veze s raspoloženjem djeteta da prihvati novu vrstu hrane. U slučaju ako starije dojenče uporno odbija dohranu drugim vrstama hrane, majci se preporučuje da  poboljša kvalitet svoje prehrane,  kako bi dijete putem mlijeka primilo sve one sastojke koje izbjegava nekonzumacijom određene namirnice.

Prednosti s imunološkog aspekta:

Dojenje igra važnu i ponekad nedovoljno cijenjenu ulogu u prevenciji i liječenju bolesti djece. Naime, Američka akademija doktora porodične medicine iznosi tvrdnju da djeca koja su prestala dojiti prije navršene druge godine života prosječno češće obolijevaju od različitih bolesti. Djeca dojena 16 do 30 mjeseci daleko rjeđe obolijevaju, a ako se i razbole, period liječenja traje kraće. Zatim, majčino mlijeko sadrži obilje antitijela tokom cijelog perioda laktacije. Neki od zaštitnih faktora u majčinom mlijeku čak se svojom koncentracijom povećavaju u drugoj godini dojenja i tokom perioda prestanka dojenja. Prema zaključcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) povećanjem stope dojenja moglo bi se spriječiti i do 10% smrtnosti djece mlađe od pet godina.

Pojava alergija:

Mnoge studije su pokazale da je isključivo dojenje od najmanje šest mjeseci, kao i produženo dojenje, jedan od najučinkovitijih načina za sprječavanje pojave alergija i razvoja astme. Što je beba kasnije izložena djelovanju potencijalnih alergena,  to je manja vjerovatnoća da će razviti alergiju. Ubrzava se sazrijevanje zaštitnih slojeva u crijevnoj flori i zaštitni sloj u crijevima sprječava djelovanje potencijalno alergenih molekula, te djeluje protuupalno i smanjuje rizik od infekcija

Lakša socijalizacija s okolinom:

Dojenje je topao i blizak način kojim majka može odgovoriti na različite potrebe djeteta. Ono, ne samo da okrepljuje i zadovoljava potrebe za hranom i tekućinom, nego ono znači sigurnost, utočište i ima učinak utjehe. Dojenje učinkovito ublažuje frustracije, bolove uzrokovane malim nezgodama koje prate prve korake. Pravodoban odgovor na djetetove potrebe kroz dojenje je ujedno i najbolji put ka razvoju djetetove samostalnosti. Svako dijete ima svoj razvojni put i u različito je vrijeme spremno prestati doživljavati dojku kao utjehu i utočište. Djeca koja se osamostaljuju onda kada su sama za to spremna pokazuju daleko više samopouzdanja nego djeca kojoj je učenje samostalnosti nametnuto onda kada tome još nisu bila psihički dorasla.

Napokon, produženo dojenje je normalno i poželjno!

Američka pedijatrijska akademija savjetuje dojenje najmanje tokom prve godine života, a po mogućnosti i dalje, toliko dugo dok to majka i njeno dijete žele. Ne postoji gornja granica trajanja dojenja,  te nema dokaza o štetnosti produženog dojenja do treće godine života ili duže  na psihološke ili razvojne procese djeteta. Američka akademija doktora porodične  medicine također preporučuje da “dojenje treba nastaviti nakon navršene prve godine života djeteta zbog značajnih prednosti koje ono donosi i majci i djetetu.” Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe važnost dojenja barem do druge godine života, a kasnije po želji majke i djeteta.

Majčino mlijeko je živa supstanca koja je toliko dragocjena da je zovu i “bijela krv”.  Dokazano je da majčino mlijeko sadrži neke antibakterijske tvari koje spriječavaju rast bakterija u njemu i koje mu pomažu da duže ostane svježe. Da bi se sačuvale nutricionističke i antiinfektivne kvalitete izdojenog mlijeka, izuzetno je važno pravilno ga pohraniti.

Sljedeće preporuke o čuvanju izdojenog majčinog mlijeka važe za majke koje imaju zdravu, donešenu djecu, koje spremaju mlijeko za kućnu upotrebu (za razliku od hranjenja u bolnici), koje peru ruke prije izdajanja i koje koriste spremnike, tj. posudice za mlijeko oprane deterdžentom u vrućoj vodi i nakon toga temeljno isprane:

  • Svaki spremnik s mlijekom treba označiti datumom kada je mlijeko pohranjeno.
  • Majčino mlijeko može se pohraniti na sljedećim temperaturama:
  • Mlijeko pohranjujte u manjim spremnicima, jer ćete tako smanjiti količinu bačenog mlijeka koje dijete nije pojelo.
  • Mlijeko koje je bilo pohranjeno u frižideru, ima više antiinfektivnih svojstava od onog zamrznutog
  • Za pohranjivanje je najbolje koristiti spremnike od tvrde plastike ili stakla, sa čvrstim poklopcem, ili u vrećice posebno namijenjene čuvanju majčinog mlijeka. Plastični spremnici bolji su od staklenih,  jer leukociti iz mlijeka prijanjaju na staklene stijenke i gube svoju djelotvornost.
  • Jednokratne plastične boce se ne preporučuju.
  • Prije upotrebe spremnike za mlijeko možete sterilizirati (npr. prokuhavanjem) ili oprati deterdžentom u vrućoj vodi i nakon toga dobro isprati pod mlazom vode.
  • Mlijeko iz hladnjaka možete zagrijati pod mlazom tople vode, tako da povremeno tresete bočicu sve dok se ne postigne željena temperatura ili u vodenoj kupelji.
  • Mlijeko nikada ne zagrijavajte do vrenja. Prokuhavanjem se gube ili smanjuju zaštitne tvari i neki enzimi, čime se smanjuje i njegova vrijednost.
  • Izdojeno majčino mlijeko nije homogenizirano,  pa je normalno da se podijeli u dva dijela – masni dio i vodenasti dio, tj. mlijeko i vrhnje. Prije nego što provjerite temperaturu, protresite spremnik, čime ćete rasporediti masnoću u mlijeko.
  • Kod zagrijavanja nemojte koristiti mikrovalnu pećnicu, jer visoka temperatura razara neke vrijedne sastojke, a moguće su i opekline djeteta nejednoliko ugrijanim mlijekom.
  • Zamrznuto mlijeko trebalo bi staviti u hladnjak na period od 24 sata,  kako bi se postupno odmrzlo. Nakon odmrzavanja, zagrijati ga treba kao i mlijeko koje je bilo pohranjeno u hladnjaku. Takvo odleđeno mlijeko ne smije se ponovo zaleđivati.

Specifična je situacija da neke žene primjećuju okus mlijeka koje kao da je pokvareno. To se događa kad je mlijeko puno lipaze (enzima koji razgrađuje mast u mlijeku), te ovisno o njegovoj količini, čudan žareći okus može se primjetiti i ako je kratko bilo pohranjeno u frižideru, a ponekad tek ako je bilo zamrznuto.

Kako se to može spriječiti? 

Prvo treba zamrznuti nekoliko vrećica ili posudica, te ih nakon sedam dana odmrznuti i provjeriti jesu li u redu. Ako ukus nije dobar, majka ubuduće treba postupati na način da izdojeno mlijeko odmah nakon izdajanja zagrije gotovo do vrenja (da se pojave mjehurići na rubovima) i zatim ga naglo ohladi zamrzavanjem. Zagrijavanjem se sprječava aktiviranje lipaze. Većina djece odbija jesti mlijeko čudnog ukusa, iako se ne zna tačno je li štetno za bebu. Moguće je i da odmrznuto mlijeko poprimi sapunasti miris. Ova promjena mirisa nastaje uslijed zamrzavanja i nije opasna za dijete.

(Kidsinfo.ba)

Prethodna priča

Video: Vježbe koje bi roditelji trebali raditi sa svojom djecom

Naredna priča

Poznata manekenka nakon gubitka bebe: Naučila sam koliko sam jaka

Najnovije iz Dojenje

-->