fbpx

Anela Hakalović za Kidsinfo: Kada početi čitati djeci i kako izabrati odgovarajuću literaturu

Anela Hakalović majka je dvije djevojčice i administratorica Facebook stranice “Bajkologija”. Ona za Kidsinfo piše o značaju čitanja djeci, te objašnjava koliko to utiče na razvoj, socijalizaciju i mentalni razvoj mališana.

Rašireno je mišljenje da obrazovanje djece počinje s njihovim polaskom u školu. Međutim, predvještine i vještine koje omogućavaju uspješno obrazovanje djeca usvajaju od samog rođenja. Iako živimo u vremenu u kojem je čitanje kao aktivnost zanemareno, a često se iznose i tvrdnje da djeca preferiraju neke druge oblike učenja, moramo se, najprije, zapitati da li je možda nešto drugo zakazalo na tom planu i ako jeste, zašto je to tako?

Mnoga istraživanja pokazaju da su čitanje, te sposobnost kritičkog čitanja i razumijevanja izuzetno značajni i povezani s akademskim uspjehom, socijalizacijom i mentalnim zdravljem. Čitanje razvija memoriju, doprinosi razvoju logičkog i analitičkog mišljenja, razvija empatiju i motiviše djecu da uče o drugim i drugačijim kulturama. Čitanjem djeca lakše usvajaju jezik, njegove osobine i strukturu, šire vokabular, a sve ovo im pomaže u boljem izražavanju i artikulisanju vlastitih misli i emocija.

Roditelji se često susreću sa pitanjem: “Kada početi čitati djeci?”.  

Sa čitanjem možemo početi s danom  djetetovog rođenja. Iako bebe, naravno, nisu sposobne da shvate sadržaj onoga što im čitamo, sam čin čitanja i slušanja roditeljskog glasa može doprinijeti emotivnoj povezanosti između roditelja i djeteta. Čitanjem  kreiramo rituale koji će kod djece proizvesti pozitivne emocije i motivisati ih da čitanje povezuju sa osjećajem ugode. Osim emotivne povezanosti, bebe i manja djeca će pokušati instinktivno pronaći odgovore na pitanja kao što su: “Kako se okreću stranice?”, “Gdje je početak, a gdje kraj?”, “Šta se to krije u knjigama?”…

Za malu djecu i bebe su posebno pogodne slikovnice debljih korica s likovima životinja i njima poznatih stvari jer većina mališana na početku procesa usvajanja govora nauči oponašati životinje. Međutim, već u prvim godinama života možemo djeci uključiti knjige sa jednostavnijom naracijom. Za djecu je od izuzetne važnosti da se upoznaju sa konceptom priče i da razvijaju, takozvanu, narativnu imaginaciju. Razumijevanje koncepta i strukture priče ključno je za kasnije razumijevanje kompleksnijih struktura i sistema.

Čitanjem djeci u ranoj dobi doprinosimo i razvoju predvještina važnih za kasniju automatizaciju čitanja i pisanja. Naime, čitanje je kompleksan proces koji podrazumijeva usklađivanje vizuelnih, slušnih, govornih i mnogih drugih vještina. Put od grafema do fonema (usvajanje povezanosti između riječi i glasa) ključna je komponenta u usvajanju čitanja. Rano čitanje pomaže djeci da prepoznaju funkcije jezika, njegovu govornu i pisanu formu.

Čitanje razvija imaginaciju, a ona je važan pokretački element svakog istraživanja, saznanja i otkrića.

Međutim , bez obzira na sve poznate i dokazane benefite čitanja djeci u najranijoj dobi, često se ispušta i zanemaruje ova važna karika obrazovanja. Djeca koja nisu uključena u neki vid organiziranog obrazovanja, često su uskraćena za ovu važnu aktivnost. Ako znamo da se mozak najintenzivnije razvija u prvim godinama života, onda nam postaje još očitije zašto ispuštanje ove važne obrazovne karike može biti ključni razlikovni element između uspješne, zadovoljne i sretne djece i one koja to nisu.

U prvim godinama života djeteta, dok je ono još uvijek apsolutno ovisno o odlukama odraslih,  odgovornost obezbjeđivanja kvalitetnih edukativnih sadržaja leži upravo na roditeljima.

Oskudan izbor slikovnica i knjiga za djecu, zanemariva kritika književnosti za djecu, nepostojanje resursa koji bi roditeljima pomogli pri odabiru adekvatnih knjiga za djecu, neki su od razloga koji otežavaju roditeljski posao kada je u pitanju ova tematika.

Kako odabrati kvalitetnu slikovnicu/knjigu za dijete, kako procijeniti koje slikovnice/knjige su prilagođene za koji uzrast, koje književni žanr ili književna vrsta su primjereni za djecu? 

Knjige za djecu bismo uvijek trebali birati prema uzrastu, uzimajući u obzir individualne i razvojne karakteristike djeteta. Kvalitetne slikovnice i knjige za djecu karakterišu jasan, gramatički i pravopisno ispravan jezički sadržaj, smisleni dijalozi i tematika prilagođena djeci, kao i kvalitetne i autorski potpisane ilustracije. Od izuzetne je važnosti uključiti klasične bajke u izbor priča koje čitamo djece. Iako roditelji često izbjegavaju bajke zbog navodne pretjerane okrutnosti, političke nekorektnosti ili nepovezanosti sadržaja bajki sa savremenim načinom života, bajke mogu biti značajne u edukativnom smislu, ali i kao terapeutski katalizatori za mnoge poteškoće s kojima se djeca susreću u prvim godinama života. Osim bajki, djeci možemo čitati i basne, priče savremenih autora/autorica, stripove za djecu, poeziju za djecu itd. Raznolikost na tematskom, sadržajnom i nivou književne forme, obogatit će dječiju percepciju svijeta i probuditi kreativnost.

Iako djeci čitamo priče najčešće ušuškani u krevet prije spavanja, za ljepši san i lakše uspavljivanje, priče zapravo bude djecu, probuđuju njihovu maštu, inteligenciju i duh.

(Kidsinfo.ba)

Prethodna priča

Poznata glumica o odgoju sinova: Nisam stroga, ali postavljene su neke granice

Naredna priča

Mame blogerice pišu za Kidsinfo: Zašto ne biste trebali upoređivati svoje dijete s drugom djecom

Najnovije iz VIJESTI

-->