Iako je iz korijena promijenila našu svakodnevicu, te nam u velikoj mjeri ograničila mogućnost putovanja, pandemija korona virusa učinila je da više nego ikada prije istražimo znamenitosti Bosne i Hercegovine. Pećine su svakako samo jedna od njih, a u nastavku vam donosimo koje to bh. pećine, u skladu s preporukom sa stranice „Rio priče s putovanja“, trebate posjetiti.
VJETRENICA
Pećina Vjetrenica udaljena je 80 kilometara od Mostara, a specifična je zbog toga što je u njoj pronađeno više od 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih je više od 90 troglobionata (životinja koje su potpuno prilagođene na život u podzemlju). U ovoj pećini se nalazi i čuvena čovječija ribica. Očarat će vas i svojim hodnicima i dvoranama, kao i brojnim jezerima, vodopadima i potocima koji teku u raznim smjerovima. U Vjetrenici je, do sada, pronađen čitav niz zanimljivih paleontoloških nalaza među kojima se izdvaja čitav kostur leoparda.
ORLOVAČA
Orlovača je udaljena 15 kilometara od Sarajeva, a ukoliko se odlučite da je posjetite oduševit će vas poseban pećinski nakit koji je kombinacija stalaktita i stalagmita koji se smjenjuju s fragmentima koralnog i aragonitnog nakita, te tako isprepleteni podsjećaju na stare građevine. Pećina je duga preko dva kilometra, ali je za turiste uređen samo njen početni dio, tačnije prvih 500 metara.
GOVJEŠTICA
U podnožju Romanije, tačnije u kanjonu rijeke Prača nalazi se pećina Govještica koja je s gotovo 10.000 metara dužine najduža pećina u našoj zemlji. Ona je stanište brojnih životinjskih vrsta, a posebno treba naglasiti koloniju od nekoliko hiljada šišmiša, kao i račića i leptirica. U ovoj pećini su pronađeni ostaci izumrlog pećinskog medvjeda iz perioda mamuta i ledenog doba.
HRUSTOVAČKA PEĆINA
Ova pećina je udaljena desetak kilometara od Sanskog Mosta, a proglašena je nacionalnim spomenikom. Hrustovačka pećina nije istražena do kraja, ali je veliki dio nje prohodan. Račva se na dva dijela, a na sredini pećine nalazi se „soba totema“, prirodni fenomen nastao djelovanjem vode hiljadama godina usljed čega su stijene izmijenile svoj standardni oblik i danas podsjećaju na lava i slona, te na indijske toteme.
DABAR
Pećina Dabar nalazi se u neposrednoj blizini Hrustovačke pećine. Pećina je prilično neistražena, te niko pouzdano ne zna koliko je duga i duboka, ali je moguć ulazak u nju i kretanje bez ikakve opreme u dužini od oko 200 metara. U njoj se nalazi jezero u kojem je otkriveno postojanje čovječje ribice, endemske vrste iz praistorije.
U videu pogledajte kako izgledaju pojedini dijelovi ovih pećina.
(Kidsinfo.ba)
