Dolores Radonić, certificirana savjetnica za dojenje i nošenje beba za Kidsinfo: Dojenje se preporučuje do druge godine djetetovog života

U periodu od 1. do 7. avgusta se u više od 170 zemalja svijeta, među kojima je i BiH,  obilježava Svjetska sedmica dojenja. Tim povodom smo razgovarali s Dolores Radonić – Dolisom, majkom petero djece, porođajnom edukatoricom u Baby Bump školi za trudnice i porodilje, te certificiranom savjetnicom za dojenje i nošenje beba. Radonić posljednjih 13 godina radi s majkama, a poznata je i kao zagovornica dojenja kao najbolje hrane za bebin fizički i emocionalni razvoj. U skladu s tim nam na početku razgovora otrkiva zbog čega je dojenje važno za bebu, ali i za majku.

Dolores na radionici

Dolores na radionici 

Radonić: Najbitniji faktor je sastav majčinog mlijeka, koje ima preko 200 aktivnih sastojaka te ga, do sada, ni u jednoj umjetnoj supstanci nisu uspjeli replicirati. Ono sadrži sve potrebne nutrijente za bebu, kao i antitijela koja je štite. Sastav mlijeka se doslovno prilagođava bebinoj potrebi.  No, bebi je dojka puno više od prehrane. Podsjeća je na miris amnionske tekućine koji poznaje i time joj ulijeva sigurnost.  Naime, majčin miris beba poznaje, kao i otkucaje majčinog srca. Poznate stvari bebu umiruju nakon tranzicije iz stomaka u veliki, šareni svijet i to su prvi momenti koje beba pamti i kojima se kasnije vraća za reguliranje emocija. Bitno je naglasiti da dojenje ima brojne benefite i za majku jer  potiče ispuštanje hormona oksitocina koji uzrokuje kontrakcije koje omogućuju povratak maternice u stanje prije začeća, a pritom smanjuje mogućnost postporođajnog krvarenja. Dojenje smanjuje i rizik od nastanka raka dojki i jajnika, srčanih oboljenja i odgađa povratak menstruacije, čime smanjuje mogućnost ponovnog začeća.

Kidsinfo: Mnoge majke, posebno one koje dobiju prvo dijete, dojenje doživljavaju kao jedan od najvećih izazova kada je dolazak novog člana porodice u pitanju. Postoji li neki univerzalni savjet koji biste im dali kada je riječ o ovoj temi?

Radonić: Dojenje je, kod majki koje prvi put rađaju, često zanemarena tema, budući da se najviše fokusiraju na porođaj i strahove od nepoznatog koji prate ženu koja rađa prvi put. Priprema za babinje jednako je bitna kao i priprema za porod, jer su to dva iskustva koja se nastavljaju jedno na drugo. Porod kojim je žena zadovoljna je odlična odskočna daska za lakši postpartum, ali postpartum je period koji je duži i koji iziskuje više strpljenja i izdržljivosti, te je  i za njega itekako potrebna adekvatna priprema. Barem toliko da znate šta vas očekuje i da pripremite osnovne mehanizme za rješavanje izazova koji u njemu naiđu. Izdvojila bih dobro informiranje o dojenju i kontakt sa savjetnicom već prije poroda, kako bi se osigurala što veća šansa za dobar start i uspjeh u dojenju.

Kidsinfo: Obzirom na to da imate kontakt s majkama, koje su to najveće nedoumice koje ih muče kada je dojenje u pitanju?

Radonić: Mama je uvijek najviše zabrinuta dobiva li njena beba dovoljno mlijeka, a  samim tim i ima li ona dovoljno mlijeka, te je li to mlijeko adekvatno za potrebe  bebe. Bebina dobrobit jednoj majci često je bitnija od vlastite, pa se zaštitnički instikt pokrene i ona prelako posumnja u sebe, svoje dojke, pa čak i u mogućnost procjene o bebinoj sitosti.  S ovim me pitanjima kontaktira većina majki.

Kidsinfo: Često možemo čuti da majke ne doje jer im je nestalo mlijeka. Da li do nestanka mlijeka dolazi zbog „ljudske greške“ i može li se spriječiti?  

Radonić: Proizvodnja mlijeka u dojkama funkcionira po sistemu ponude i potražnje. Vrlo je jednostavno. Naime,  što se beba češće stavlja na dojku, dojka će „učitati“ da su potrebe veće, tačnije da je potrebno proizvoditi više mlijeka i stvarat će se veća količina. Svaka bočica u rodilištu je jedan podoj manje, jedna količina manje koju dojka neće proizvoditi. Zato je bitno da se bebi ponudi dojka na svako „kme“, pa će novorođenče u starosti od pet dana imati minimum osam podoja, a vrlo često i 10-12 podoja unutar 24 sata. To znači da se noćni podoji ne preskaču, iako se može napraviti veći interval među njima (tri sata, umjesto dva).  Bebu nije potrebno ograničavati u trajanju podoja, iako bi minimalno trebao trajati nekih dvadesetak minuta.

Kidsinfo: Može li majka stimulisati „proizvodnju“ mlijeka?

Radonić: Hormon oksitocin je zadužen za refleks otpuštanja mlijeka, što doslovno znači da je s mamine strane potrebno maksimalno opuštanje i eliminacija stresa, koliko je to u mogućnosti, a sve to kako bi se tom „stidljivom“ hormonu omogućio optimalan rad i brže, takoreći, „spuštanje“ mlijeka iz perifernih dijelova dojke do bebinih usta. To se najbolje postiže kontaktom kožom na kožu s bebom, tako da se bebi ostavi neometan pristup dojci i da se oboma omogući toliko neophodno povezivanje. Osim toga, nužno je da majka ostane hidrirana i da osigura koliko-toliko kvalitetne obroke u danu. Nije potrebno izbjegavati posebno nijednu vrstu namirnica, ali ako primijeti da bebi neke namirnice smetaju, može ih reducirati ili u potpunosti ukinuti.

Kidsinfo: Da li se može desiti da žena jednostavno nema mlijeka i ne može da doji?

Radonić: Samo dva posto cjelokupne populacije u svijetu ne može dojiti radi postojeće fiziološke smetnje. To je u odnosu na ostatak ženske populacije u reproduktivnom periodu jako malen postotak i to bi se trebalo imati na umu kod rješavanja izazova u dojenju. Potrebno je istražiti sve opcije prije potpunog odustajanja. Majčino mlijeko najbolje je za jednu bebu, zatim mlijeko druge dojilje, a nakon toga umjetne zamjene.

Kidsinfo: Statistike pokazuju da veliki broj žena ne doji. Šta mislite, zbog čega je to tako?

Radonić: Mali postotak dojilja je posljedica nepostojanja podrške sistema i okoline, te slabijeg informiranja o dojenju, što je opet sistemski problem. Danas su kod nas edukacije o dojenju omogućene u aranžmanu volonterskih grupa i pojedinaca, kao i neovisnih škola pripreme za porod, kakva je Baby Bump. Medicinski djelatnici od strane zdravstvenog sistema nisu dobili adekvatnu obnovu znanja o dojenju, s novim smjernicama i često nisu osposobljeni da riješe osnovne probleme, nego su prepušteni sebi i vlastitoj inicijativi da se educiraju.

Kidsinfo: Šta savjetujete trudnicama kada je o tome riječ?

Radonić: Moj savjet trudnicama je da pohađaju malu školu dojenja, gdje mogu naučiti o osnovama u dojenju, kao što su položaji i pravilan hvat. Također se adresiraju najčešći mitovi o dojenju, dajući trudnici alat s kojim već ima jako veliku šansu za odličan start u dojenju, izbjegavši najčešće probleme u počecima. I ono što sam ranije spomenula, kontakt sa savjetnicom za dojenje, kako ne bi u kaotičnom periodu nakon poroda bila prisiljena prihvatiti pomoć od možda i nedovoljno educirane osobe.

Kidsinfo: Do kog uzrasta se preporučuje da majka doji dijete?

Radonić: Isključivo dojenje preporučeno je do 6. mjeseca bebinog života, a svi relevantni medicinski izvori u svijetu, pa i Svjetska Zdravstvena Organizacija, preporučuju i ohrabruju majke da doje do druge godine djetetovog života. Sastav mlijeka se mijenja i prema djetetovoj dobi, a dijete će između jedne i dvije godine imati uključene i druge namirnice u ishranu, ali dojenje u tom periodu dokazano pruža nezamjenjivu količinu nutrijenata i antitijela za zaštitu imuniteta.

(Kidsinfo.ba, Milica Brčkalo) 

Prethodna priča

dm drogerie markt BiH recept: Napravite sami mlijeko za tijelo

Naredna priča

UNICEF preporučuje da se škole ponovo otvore, a evo i zašto

Najnovije iz Dojenje